–Republika Hrvatska je, uz izuzeće klimatski nepovoljnih godina ili ekoloških katastrofa kao što je to bio pomor pčela u Međimurju, samodostatna u proizvodnji meda. Ipak, dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru; ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama meda koje se prodaju na tržištu doista hrvatski med, istaknula je Petir.
Petir je podsjetila kako je istraživanje Europske komisije pokazalo da je trećina meda koji dolazi na tržište EU krivotvorena. Kvaliteta ne odgovara deklaracijama. Pri tome se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo. Dodatni problem je što za izmjene Direktive o medu na EU razini još uvijek nije postignuto suglasje. Kad bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.
Marijana Petir uputila je ministru financija Zdravku Mariću inicijativu za smanjenje stope PDV-a za med proizveden u Hrvatskoj. Sve s ciljem osiguranja opstanka pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj; posredno i očuvanja ruralnih područja i biološke raznolikosti. Istaknula je kako PDV za med iznosi 5% u Poljskoj, 9,5% u Sloveniji, 7% u Njemačkoj, 9% u Italiji.
–Neke države članice i države u okruženju primjenjuju sniženu stopu PDV-a na sve prehrambene proizvode. Pojedine članice primjenjuju sniženu stopu samo na odabrane proizvode ili skupine proizvoda, istaknula je Petir.
Važno je podsjetiti i na gospodarsku i društvenu ulogu pčelarskog sektora. Također i na negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu Unije u prometu medom. S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60%. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji. Po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku. Na nama je da je pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama.
