Republika Hrvatska je, uz izuzeće klimatski nepovoljnih godina ili ekoloških katastrofa kao što je to bio pomor pčela u Međimurju, samodostatna u proizvodnji meda. Ipak, dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru; ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama meda koje se prodaju na tržištu doista hrvatski med, istaknula je Petir.

Petir je podsjetila kako je istraživanje Europske komisije pokazalo da je trećina meda koji dolazi na tržište EU krivotvorena. Kvaliteta ne odgovara deklaracijama. Pri tome se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo. Dodatni problem je što za izmjene Direktive o medu na EU razini još uvijek nije postignuto suglasje. Kad bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.

Marijana Petir uputila je ministru financija Zdravku Mariću inicijativu za smanjenje stope PDV-a za med proizveden u Hrvatskoj. Sve s ciljem osiguranja opstanka pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj; posredno i očuvanja ruralnih područja i biološke raznolikosti. Istaknula je kako PDV za med iznosi 5% u Poljskoj, 9,5% u Sloveniji, 7% u Njemačkoj, 9% u Italiji.

Neke države članice i države u okruženju primjenjuju sniženu stopu PDV-a na sve prehrambene proizvode. Pojedine članice primjenjuju sniženu stopu samo na odabrane proizvode ili skupine proizvoda, istaknula je Petir.

Važno je podsjetiti i na gospodarsku i društvenu ulogu pčelarskog sektora. Također i na negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu Unije u prometu medom. S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60%. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji. Po broju pčelara nalazimo se na tek na 19 mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku. Na nama je da je pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPomor pčela u Međimurju
Sljedeći članakVolonteri posadili živicu za korisne kukce i ptice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.