Državni inspektorat predstavke građana zaprima putem ispunjenog elektroničkog obrasca ‘Podnošenje prijava’, kao i one putem poslane poštom na adresu adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10.000 Zagreb ili osobno predane u pisarnici Državnog inspektorata. No, sudeći po vrlo malom broju podnešenih prijava građana, hrvatski potrošači se, još uvijek, više vole žaliti međusobno, odnosno putem medija i društvenih mreža, a tek se rijetki odlučuju podnijeti prijavu.

Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata svake godine sukladno Programu rada i zaprimljenim predstavkama građana zbog utvrđivanja kvalitete i označavanja hrane provodi, između ostaloga, inspekcijske nadzore kontrole meda uz uzimanje uzoraka.  

Tijekom 2021. godine obavljali su se inspekcijski nadzori kontrole meda pri čemu je uzorkovano 30 uzoraka koji su poslani na analizu u ovlaštene službene laboratorije. Rezultati analize 30 uzoraka meda pokazali su da je 10 uzoraka meda bilo nesukladno. Je li analiza 30 uzoraka meda u 2021. ili 23 uzorka u 2020. godini na razini cijele Hrvatske dovoljna kontrola?

Dvije prijave građana za med prošle godine

Od 10 nesukladnih uzoraka meda, u dva uzorka su laboratorijskom analizom utvrđeni strani šećeri. Strani šećeri utvrđeni su u dva uzorka podrijetlom iz  Hrvatske. Ostale nepravilnosti odnosile su se na parametre kvalitete koji nisu bili u skladu s propisanim zahtjevima.

U 2021. godini poljoprivredna inspekcija zaprimila je dvije predstavke vezane uz nepravilnosti meda. Na temelju navoda iz zaprimljenih predstavki obavljeni su inspekcijski nadzori. Tom prilikom je u jednom inspekcijskom nadzoru utvrđena nepravilnost koja se odnosila na označavanje, a u drugom nadzoru je utvrđena nepravilnost koja se odnosila na prisutnost stranih šećera. Nesukladne serije proizvoda povučene su s tržišta i postupci su i dalje u tijeku. Po okončanju istih poduzeti će se zakonom predviđene mjere, kažu u Državnom inspektoratu.

U 2020. godini uzorkovana su 23 uzorka meda koja su poslana na analizu u ovlaštene službene laboratorije. Od 23 uzeta uzorka devet uzoraka meda bilo je nesukladno (različiti parametri kvalitete poput vrijednosti enzima dijastaze, hidroksimetilfurfurala te dodani strani šećeri).

Od devet nepravilnosti koje su utvrđene, šest su se odnosile na med podrijetlom iz Hrvatske. Jedna se odnosila na mješavinu meda iz Kine i Hrvatske, jedna iz Španjolske te jedna mješavina iz Kine, Hrvatske, Španjolske, Moldavije, Ukrajine, Vijetnama, Meksika. Zbog utvrđenih nepravilnosti poduzete su zakonski propisane mjere. Dodaju da niti na jednom uzorku meda podrijetlom iz Kine nije utvrđeno patvorenje.

Dvojbeno deklariranje meda izvan EU-a

Ipak, EU je poslije Kine, najveći proizvođač meda na svijetu. No, još uvijek se proizvode premale količine u odnosu na potražnju. Oko 40 posto meda uvozi se iz Kine. Takav se med u vozi u velikim bačvama putem brodova koji putuju tjednima. Taj med je po svom kemijskom sastavu daleko siromašniji ljekovitim sastojcima. Poznato je da čak oko 20 posto meda koji se prodaje u zemljama EU-a jesu razne krivotvorine s glukoznim sirupom.

Deklaracija na medu od iznimne je važnosti. Ne kupujte nedeklarirani med!

Dodatnu zabunu u trženju meda u EU uvelo je i dvojbeno deklariranje u kojem nije jasno naglašena zemlja podrijetla. Tako se i mješavina od jedan posto europskog i 99 posto kineskog meda mogla deklarirati kao mješavina EU i non-EU meda. Od prije pet godina ne smije se navoditi da je proizvod mješavina meda iz različitih zemalja, već se mora navesti zemlja podrijetla. To pozdravljaju hrvatski proizvođači meda.

Hrvatski pčelari po broju košnica zauzimaju 12. mjesto u Uniji. Po broju pčelara smo 19., dok je vodeća pčelarska zemlja u EU Španjolska. No, kako je u svijetu sve manje pčela, a sve više meda, opravdana je sumnja da i na domaće tržište dolazi lažni med. To je bez laboratorijskog nalaza vrlo teško utvrditi. Nema jednostavnog načina kako prepoznati pravi med. Kako godišnje u EU nedostaje između 150.000 i 200.000 tona meda, širom su otvorena vrata  njegovom uvozu.

Med samo od medonosnih pčela

Napominjemo da hrana koja se stavlja na tržište Republike Hrvatske mora biti označena sukladno zahtjevima propisanim Uredbom (EU)br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani te drugim posebnim propisima koji se odnose na tu hranu. Posebni propisi za označavanje meda su Pravilnik o medu i Pravilnik o kakvoći uniflornog meda. Pravilnikom o medu propisano je da je med prirodno sladak proizvod što ga medonosne pčele proizvode od nektara medonosnih biljaka ili sekreta živih dijelova biljaka ili izlučevina kukaca koji sišu na živim dijelovima biljaka, koje pčele skupljaju, dodaju mu vlastite specifične tvari, pohranjuju, izdvajaju vodu i odlažu u stanice saća do sazrijevanja.

Slijedom navedenog, proizvod se može označiti nazivom „med“ jedino u slučaju da su ga proizvele medonosne pčele, ističu u inspektoratu. Nadalje, člankom 94. stavkom 9. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je da u inspekcijskom postupku poljoprivrednih inspektora, po prijavi, kad je rezultat analize u skladu s propisanim odredbama, troškove analize uzorka snosi prijavitelj.

U slučaju analize meda, podnositelj prijave Državnom inspektoratu uplaćuje predujam troškova za analizu meda, koja iznosi oko 5000 kn. Ako se nakon provedene analize utvrdi da je uzorak nesukladan, odnosno da je prijava utemeljena, Državni inspektorat podnositelju prijave vraća uplaćeni predujam.

Kontrolu hrane na tržištu provode inspekcije Državnog inspektorata. To su sanitarna i veterinarska inspekcija. One su nadležne za kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane te poljoprivredna inspekcija koja je nadležna za kontrolu kvalitete hrane.

Sve više zdravstveno neispravne hrane nalazi se i na domaćim tržnicama

Od 3027 nadzora hrane – 175 nepravilnosti

Poljoprivredna inspekcija je tijekom 2020. godine u području kvalitete hrane obavila 3027 inspekcijskih nadzora. Od njih je u 175 nadzora utvrđena nepravilnost. Podnijeto je ukupno 93 optužnih prijedloga i pet prekršajnih naloga te je doneseno 139 rješenja. Te nepravilnosti najčešće su se odnosile na neispravno označavanje i kvalitetu hrane u odnosu na propisane standarde kvalitete. Manji dio se odnosio na dovođenje potrošača u zabludu, primjerice radi pogrešnog isticanja zemlje podrijetla i sl.

Naglašavamo kako se podaci za 2021. godinu obrađuju. U 2020. godini, poljoprivredna inspekcija zaprimila je ukupno 17 predstavki iz područja kvalitete hrane. Nakon provedenih inspekcijskih nadzora u osam nadzora utvrđene su nesukladnosti. U 2021. godini poljoprivredna inspekcija zaprimila je ukupno 16 predstavki u području kvalitete hrane. Nakon provedenih inspekcijskih nadzora u šest nadzora utvrđene su nesukladnosti.

Jedini način kako otkriti patvoreni med jest putem laboratorijskih analiza

Sve više potrošača čita deklaracije

Deklaracija predstavlja, kako se to kaže, ”ime i prezime” nekoga proizvoda. To je osobni dokument svake namirnice koji otkriva podatke kao što je njezin sastav, podrijetlo, masa i rok trajanja. Osim toga, dokaz je i zdravstvene ispravnosti i sigurnosti hrane. Dakle, hrana koja se stavlja na tržište mora biti označena na hrvatskom jeziku. Informacije o hrani moraju biti točne, jasne i lako razumljive potrošaču.

One ne smiju biti obmanjujuće niti smiju pripisivati hrani učinke ili svojstva koje ta hrana nema. Svrha označavanja hrane je omogućiti potrošaču da dobije informaciju o proizvodu, kako bi mogao donijeti odgovarajuću odluku o kupnji. No, istraživanje Hrvatske agencije za hranu o učestalosti čitanja informacija o hrani (deklaracija) pokazuje da sve više domaćih potrošača čita deklaracije, jer je još 2014. godine to bilo rijetko ili gotovo nikada. Strani pak izvori različito navode postotak ljudi koji čita deklaracije, te on iznosi od 50 do čak 90 posto.

Postoje dvojbe kod potrošača jer nisu sigurni što znače oznake ‘upotrijebiti do’ i ‘najbolje upotrijebiti do‘. Prva oznaka ukazuje na sigurnost hrane i predstavlja rok nakon čijeg isteka hranu nipošto ne bi smjeli konzimirati, a drugi podatak  govori o kvaliteti hrane, točnije nakon isteka tog datuma hrana je još određeno vrijeme sigurna za konzumaciju pod uvjetom da se čuvala prema uputama navedenim na pakiranju i da pakiranje nije bilo oštećeno. Međutim, proizvođač više ne jamči da će proizvod biti iste kvalitete nakon tog roka.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje