1. Objekti, koji proizvode sirovo mlijeko, konzumna jaja, pčelinje proizvode i uzgajališta riba iz čl. 5. stavka 2. točke a. ovoga pravilnika
Pčelinji proizvodi
Članak 16.
1. Pčelinji proizvodi su med, med u saću, matična mliječ, cvjetni prah i propolis.
2. Manja količina pčelinjih proizvoda namijenjenih izravnoj prodaji krajnjem potrošaću na mjestu proizvodnje, predstavlja cjelokupnu količinu pčelinjih proizvoda, koji se prodaju izravno krajnjem potrošaču, na mjestu proizvodnje.
3. Objekti, koji proizvode pčelinje proizvode iz članka 5. stavka 2) točke a) ovoga Pravilnika moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:
– da su pčelinje zajednice dobrog, općeg zdravstvenog stanja i ne pokazuju nikakve znakove zaraznih bolesti, koje se preko pčelinjih proizvoda prenose na ljude;
– da pčelinjim zajednicama nisu davane nedopuštene tvari ili pripravci, odnosno nisu u karenci;
– da se pčelinji proizvodi, do stavljanja u prodaju, drže u čistim, suhim i hladnim prostorima, zaštićeni od neposrednog sunčevog svjetla i od ulaska štetočina;
– da se u objektima obavlja propisani veterinarski pregled u skladu s posebnim propisom.

Iz članaka pravilnika proizlazi da se proizvodnja pčelinjih proizvoda namijenjenih krajnjem potrošaču bez obvezne registracije objekta može prodati isključivo izravno na mjestu proizvodnje. Prodaja meda na tržnicama, izložbama, maloprodaji i slično iziskuje registraciju objekata.

Kako to ne bi bilo shvaćeno kao punjenje i pakiranje proizvoda pod vedrim nebom ili u nehigijenskim prostorima, potrebno je poštivati ostale propise koji reguliraju proizvodnju hrane na što uostalom obvezuje i dobra pčelarska praksa. Naime, prodaja meda krajnjem kupcu na kućnom pragu omogućava lakši plasman pčelinjih proizvoda bez posrednika, postizanje bolje cijene za proizvođača. No taj proizvod mora biti besprijekorno higijenski i kvalitetno proizveden, uskladišten i označen. To znači da i dalje nije dopušteno kupiti med u tegli koja na sebi ima deklaraciju delikates krastavca s hrđavim poklopcem.

Prethodni članakEuropa strahuje od opasnog štetnika
Sljedeći članakTrajanje rasplodne sposobnosti i životni vijek stoke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.