– vrsta stoke
– držanje, hranidba, njega, krmna baza, smještaj i dr.
– sigurno je da se kvalitetan rasplodni materijal kao proizvodni drže dulje nego lošiji
– grla mesnoga smjera buduće proizvodnje drže se kraće negoli ona koja se drže za iskorištavanje na dulje vrijeme (mlijeko, jaja, vuna, rad i sl.).


Trajanje rasplodne sposobnosti kao i životni vijek ovisni su od više čimbenika. U svakom slučaju svrha držanja u uzgoju mora biti takova da se grla drže što dulje u rasplodu jer se na taj način ekonomski najviše isplati.


Životinje ne treba izlučivati iz rasploda (jedino ako se mora) sve dok je njihova proizvodnja na visini ekonomske opravdanosti.
Način držanja u znatnoj mjeri utječe na dužinu uporabne vrijednosti nekog grla u stočarskoj proizvodnji odnosno uzgoju.
Kod stajskog držanja uporabna vrijednost grla znatno je kraća nego što je to kod pašnjačkog sustava uzgoja gdje stoka uz kretanje po suncu i čistom zraku postaje otporna na oboljenja i snažnija tako da postaje dugotrajnija.


Krave


U nekim stranim zemljama krave izlučuju poslije trećeg teljenja što znači prije nego su postigle svoju maksimalnu produkciju. Tu se vjerojatno radi o visoko plemenitim grlima i na stajskom držanju.


Po primjeru krava za kasno zrele pasmine kao normalno dužem životu može se smatrati da iznosi do 20 god. starosti, a za rano zrele i do 15. god. Smatra se da su krave u punoj snazi poslije 4 – 6 teljenja ili između 6 – 8 god. starosti. Poslije im uporabna vrijednost opada, a daju i slabiju telad.


Pojedine rasplodne krave u izuzetnim slučajevima mogu se držati i dulje, jer su poznati slučajevi trajanja života krave preko 20 godina. Sa prikazima u prirodnom pripustu ima puno iskustava što se tiče trajanja u rasplodu i životu.


Bikovi


Licencirani bikovi u prirodnom pripustu su obično 2 – 3 sezone – godine sa starošću 3 – 4 godine kad se izlučuju iz rasploda za klanje.
U rasplod ulaze sa 350 – 400 kg žive vage, a izlaze sa 800 i 1000 kg žive vage. S takovom težinom bikovi postaju preteški i pada im rasplodna moć i mogu se uočiti česta pretjerivanja krava. Trajnost uporabe rasplodnjaka ovisi o hranidbi i njezi te načinu držanja u štali ili u prirodi.


Rasplodnjak mora dobivati takovu i toliko hrane da bude dobro ishranjen, ne predebeli već da je u rasplodnoj kondiciji, a treba im omogućiti obilno kretanje. U reprodukciji za umjetno osjemenjivanje bikovi su dugotrajniji i do 15 godina starosti, jer težina i starost ne uvjetuju davanje sperme. To je velika prednost umjetnog osjemenjivanja pred prirodnim pripustom u iskorištavanju, jer je velika šteta i grješka rano slanje bikova na klanje osobito onih koji su potencijalni davatelji dobrog potomstva.

Prethodni članakSlobodna prodaja meda
Sljedeći članakVitamini i bolesti životinja uzrokovane njihovim nedostatkom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.