Glavni izvori vitamina u prirodi su biljke i mikroorganizmi. Životinje ih uzimaju biljnom ili životinjskom hranom, a u preživača se neki od njih mogu sintetizirati u probavnom traktu uz sudjelovanje bakterija (vitamini B skupine, vitamin K). U biljnoj hrani vitamini naj češće dolaze u obliku provitamina, koji se u organizmu prevode u aktivne vitamine. Vitamini odnosno provitamini koje životinje uzimaju hranom u probavnome traktu resorbiraju se i krvlju dolaze u druge organe. Prema topljivosti, vitamini se dijele na one topljive u vodi (vitamini B skupine, vitamin C) i vitamine topljive u mastima (vitamini A, D, E, K). Zbog toga su za njihovu resorpciju u crijevu potrebni posebni mehanizmi, odnosno prisutnost žučnih kiselina i pravilna probava i resorpcija masnih tvari.
Kad se vitamini uključe u biološke procese u kojima sudjeluju, višak se izluči iz organizma u nepromijenjenom ili promijenjenom obliku. Glavni način izlučivanja vitamina je mokraćom, žuči ili preko stijenke crijeva. U manjoj količini mogu se izlučivati mlijekom, znojem i drugim putem. Višak vitamina koji se unese hranom može se djelomice i uskladištiti u pojedinim organima. Najvažniji od njih je jetra, gdje se mogu uskladištiti gotovo svi vitamini, kao i neke žlijezde. Te zalihe vitamina obično nisu velike, no, kraće vrijeme mogu nadoknaditi nestašicu vitamina u hrani.
Kao što je već istaknuto, vitamini su nužno potrebni organizmu jer omogućavaju aktivnost enzima nužno potrebnih za pravilno iskorištavanje hranjivih tvari kao što su ugljikohidrati, masti, bjelančevine, kao i nekih minerala. Nestašica vitamina ili njihovo nedovoljno uzimanje hranom uzrokuje bolesti – hipovitaminoze i avitaminoze. Hipovitaminoze nastaju kad organizam ne prima dovoljnu količinu vitamina, a avitaminoze kad je riječ o potpunom nedostatku vitamina. Bolesti zbog nedostatka vitamina najčešće nastaju na temelju hipovitaminoza. Avitaminoze i hipovitaminoze od posebnog su značaja u mladih životinja koje se hrane jednoličnom i oskudnom hranom. Češće su u zimskim i proljetnim mjesecima kada se životinje hrane suhom hranom i ne dobivaju svježu zelenu hranu. Osim zbog nedostatne količine vitamina u hrani, nestašica vitamina moguća je i zbog poremečenog primanja, resorpcije i iskorištavanja vitamina iz hrane (bolesti probavnog trakta, jetara), kao i zbog povećane potrebe u uvjetima pojačanoga fizičkog napora, za raznih bolesti i dr. Znakovi bolesti kao posljedica nedostatka nekog vitamina opći su i specifični za pojedini vitamin.
Vitamin A (retinol)
Vitamin A u aktivnom je obliku u životinjskim organima kao što su jetra, bubrezi, a nalazimo ga i u mlijeku i jajima. Najbogatiji izvor vitamina A je riblja jetra (riblje ulje) i općenito morske životinje od kojih se dobiva ovim vitaminom bogato riblje brašno.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakWelsumska kokoš – nese jaja posebnih boja
Sljedeći članakZimske jagode – uspjeh tehnologije hrvatske poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.