Površinom razmjerno mala, Hrvatska obiluje raznolikostima zemljopisno-etnoloških specifičnosti, koje nepobitno ostavljaju prepoznatljiv trag i u gastrološkim proizvodima.
Tradicionalne vrste hrane kao i tradicionalne metode proizvodnje hrane prepoznate su u svijetu kao vrijednost koju je potrebno očuvati i njegovati. Stoga je, primjerice, legislativa EU, koja pokriva područje higijene hrane, predvidjela i određene prilagodbe i odstupanja od propisanih odredaba, upravo za ovakve načine proizvodnje hrane.
U to se uklapaju i naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja od sirovine proizvedene na vlastitu gospodarstvu, dakle, mlijeka, pripravljaju različite vrste sireva ili drugih mliječnih proizvoda, s dodatkom lokalnih i lokacijskih obilježja, umotane u obiteljsko ruho.
Registracija objekata temeljem zakona
Kako smo u hrvatsko zakonodavstvo bili obvezni ugraditi propise EU, to je učinjeno i u području hrane transpozicijom tzv. higijenskog paketa. Sukladno tome, svi objekti u poslovanju s hranom moraju se odobriti ili registrirati, ovisno o djelatnosti, na temelju Zakona o hrani (NN 46/07). Primjenu odredaba transponirane legislative potrebno je regulirati nacionalnim propisima. Jedan od njih je i Pravilnik o vođenju Upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registriranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08).
Propisuje procedure i postupke za registriranje, odobravanje i odobravanje pod posebnim uvjetima, koje se vode u upisniku, kao i obrasce koje je potrebno koristiti u pojedinim slučajevima, bilo za upis u upisnik bilo za brisanje iz njega.
Do stupanja na snagu ovoga pravilnika te prije donošenja Zakona o hrani, svi objekti u kojima se obavljala djelatnost prerade mlijeka podlijegali su odobravanju pri Upravi za veterinarstvo i tome temelju starog Zakona o veterinarstvu.
Prema odredbama novog pravilnika, u mliječnom sektoru u skupinu subjekata koji podliježu registraciji, uz primarnu proizvodnju (proizvodnja sirovog mlijeka) spadaju i proizvođači svježeg sira i vrhnja, koji svoje proizvode uglavnom prodaju na lokalnim tranicama, i to prema čl. 5. stavak 1. točka b. navedenoga pravilnika – kao “objekti koji se u prvom redu koriste kao privatni stambeni prostori, u kojima se redovito priprema hrana životinjskog podrijetla radi stavljanja na tržište”.
Odobravanje pod posebnim uvjetima
Što se tiče proizvodnje drugih vrsta mliječnih proizvoda na gospodarstvu podrijetla, odnosno drugih vrsta sireva, istim je pravilnikom predviđeno odobravanje pod posebnim uvjetima. Radi se, naime, o onim istim objektima, koji su se do sada odobravali prema Pravilniku o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti registrirani za obradu, preradu i uskladištenje proizvoda životinjskog podrijetla na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (NN 149/03). Doduše, potrebno je napomenuti i to da je broj OPG-a koji su upisani u upisnik odobrenih objekata prema pravilniku iz 2003. godine daleko manji u odnosu na stvarni broj proizvođača sireva, što se najbolje vidi prema broju izlagača na raznim izložbama sireva. Stoga i koristimo upravo riječ “legalizacija” takvih sirara.
