Sadnja prijesadnica salate obavlja se na crnu PE foliju, koja se prostre na oblikovanu gredicu širine 120 cm. Na foliji se izbuše rupe razmaka 25×25 cm.
Kako se biljke koje smo posadili na otvoreno ne bi smrznule, potrebna je zaštita. Najjednostavniji oblik zaštite je tunelu kojem će rasti salata. Oblikovanje tunela nije teško, osim prve godine kada treba uložiti novac i nešto truda. Lukovi mogu biti izvedeni od raznih materijala, to mogu biti štapovi, betonsko željezo ili profili od raznih materijala. Preko lukova postavlja se prozirna plastična folija.
Tunel treba biti visok najmanje 50 cm, a korištenje folije širine 2 m omogućuje i veću visinu. Koristimo li betonsko željezo, ono bi trebalo biti promjera 8 mm i dužine 240 cm. Od željeza se naprave lukovi promjera 120 cm. Potreban broj lukova ovisi o dužini gredice, a postavljaju se na svakih 60 – 70 cm. Zbog bolje stabilnosti, lukovi se povežu vodoravnom spojnicom koja se na krajevima učvrsti na tlo. Ova se armatura može koristiti godinama, osobito ako se zaštiti od korozije.
U ovakvom će tunelu temperatura biti znatno viša od vanjske. Infracrvene sunčeve zrake na crnoj foliji pretvaraju se u toplinske koje zagrijavaju prostor tunela. Folija čuva toplinu i biljke rastu u povoljnim temperaturnim uvjetima u kojima ima i dovoljno vlage. Zapravo, na ovaj način stvaramo potrebnu mikroklimu u kojoj će rasti naša salata.
Još nismo spomenuli postavljanje folije. Razlog je jednostavan, foliju postavljamo tek kada gredicu popunimo sadnicama. Čeona zatvaranja tunela izvode se posebnim dijelovima folije, kako bi se mogle otvoriti radi provjetravanja. Zbog toga se folija učvrsti na početnim lukovima.
Kada je hladno uz visoki snježni pokrivač, provjetravanje nasada ni je poželjno. Međutim, za toplijeg vremena nasad treba provjetravati. Kasnije, početkom proljeća, kada salata dovoljno naraste, čeoni otvori mogu biti stalno otvoreni. Kako temperature rastu, tako postupno uklanjamo foliju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakWelsumska kokoš – nese jaja posebnih boja
Sljedeći članakZimske jagode – uspjeh tehnologije hrvatske poljoprivrede
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.