Već prvi pogled na izvještaj kolegice Filipi kod pčelara izaziva veliku zabrinutost. U neformalnim razgovorima s kolegicom i ostalima uključenim u ovaj projekt dolazimo do saznanja da je ekonomski gubitak jedne pčelinje zajednice oko 1.200,00 kuna, ne računajući izgubljenu dobit i rad pčelara na saniranju košnice. Cijena se odnosi na vrijednost dobro razvijene proizvodne zajednice. Na uzorku od 5.751 stradaloj zajednici gubitak iznosi 6.901.200,00 kuna.

Trebamo li se zabrinuti?

Ako uzmemo u obzir da je 2018. godine prema Ministarstvu poljoprivrede u Republici Hrvatskoj bilo 372.002 košnice, a prosječni gubitak iznosi 30 % dolazimo do brojke od 111.600 košnica. Čisti ekonomski gubitak iznosi 133.920.720 kuna. Od tolikog iznosa itekako boli glava. U ovoj analizi imamo problem malog broja uzoraka. Zato je teško prikazati stvarno stanje. Iz ovog malog uzorka vidimo da su najveći gubitci u Ličko-senjskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Svakako bi trebali puno veći broj uzoraka da bi se mogle poduzeti neke mjere i istraživanja u utvrđivanju uzroka masovnih pomora.

Ovako samo možemo pretpostavljati i nagađati. Je li možda problem u slivu rijeke Save ili je problem u Lici neke druge prirode? Npr., možda klimatske promjene. Da bi naši znanstvenici mogli zahtijevati neke postupke potreban je puno veći broj uzoraka i puno realnija slika stvarnog stanja. Pišem ovaj osvrt u nadi da će kolege pčelari shvatiti važnost dostavljanja podataka. Vjerujem da će nakon pogleda na ove iznose u kunama još više očekivati odgovore od strane znanosti. Međutim, moraju biti svjesni da je u rješavanju problema jako bitan doprinos svih uključenih u pčelarstvo.

Jedino zajedničkom sinergijom imamo šanse stati na kraj ovim problemima i smanjiti ove drastične gubitke. Na spomenute slabe zajednice u ovoj analizi se namjerno nisam osvrtao. Mišljenja sam da je pojam slabe zajednice vrlo rastezljiv i ima individualni karakter, međutim, valja napomenuti da svakako nije zanemariv. Još jednom, u ime naših pčelica, molim sve pčelare da se odazovu pozivu na ispunjavanje upitnika. Upitnik je anoniman. Na taj način će pomoći našim znanstvenicima, a još više našim pčelama. Nemali broj pčelara živi od istih i o njima im ovisi njihov kruh svagdašnji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje