Zimsko razdoblje predstavlja jedno od najtežih razdoblja za pčele. Ovisno o klimatskoj zoni i mikrolokaciji hladno razdoblje može trajati različito dugo. Najveći broj gubitaka događa se u rano proljeće kad počinju kolebanja temperatura i razvoj legla.

Nekada se smatralo da su gubitci pčelinjih zajednica do 10 % normalni i prihvatljivi. Na žalost, posljednjih desetak godina govorimo o zimskim gubitcima 15 % pa i više od 20 %. Na povećane gubitke utječe veliki broj čimbenika. Npr. međudjelovanja različitih bolesti, nedostatak kvalitetnih peludnih paša, primjenjena tehnologija, klimatske (ne)prilike te brojni drugi čimbenici.

Visoki gubitci u SAD-u

U Republici Hrvatskoj gubitci pčelinjih zajednica se prate više desetaka godina, no kontinuirano od 2008. godine u sklopu COLOSS organizacije. U praćenju gubitaka sudjeluje više od 40 zemalja svijeta korištenjem standardiziranog upitnika kako bi podaci bili usporedivi. Naime, gubitci se pojavljuju u cijelom svijetu u različitim razmjerima.

Posljednjih godina u SAD-u gubitci iznose i do 50 % populacije pčelinjih zajednica. Na upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica u 2020./2021. odgovorilo je 298 pčelara. Uzimili su 19.495 zajednica od čega je 5.751 stradalo, što nam pokazuje da su gubitci 29,5 %.

Malo se govori o slabim zajednicama koje su u proljeće žive. Nužno je puno ulaganja kako bi zajednica u toj godini bila proizvodna. Kod slabih zajednica, osim većeg ulaganja, pčelari gube i dio prinosa koji su mogli tim zajednicama proizvesti. Utvrđeno je 2.522 slabe zajednice, što čini 12,94 % populacije uzimljenih zajednica. Gotovo u svim županijama pčelari su imali gubitke veće od 20 %, osim u Istarskoj županiji (15,70 %). Gubitke veće od  40 % imali su pčelari u Ličko – senjskoj i Brodsko- posavskoj županiji.

Tablica 1. Gubitci pčelinjih zajednica po županijama

RbŽupanijaBroj pčelaraUzimljene zajedniceStradale zajedniceSlabe zajednice% stradalih% stradalih i slabih
1Ličko-senjska73731773647,4557,10
2Brodsko-posavska73131435245,6962,30
3Varaždinska85061806835,5749,01
4Dubrovačko – neretvanska72851018035,4463,51
5Zagrebačka168192709432,9744,44
6Splitsko-dalmatinska331.72856732632,8151,68
7Zadarska167442318431,0542,34
8Vukovarsko-srijemska95341655030,9040,26
9Virovitičko-podravska171.57548226030,6047,11
10Grad Zagreb7191581730,3739,27
11Bjelovarsko-bilogorska131.15934519229,7746,33
12Sisačko-moslavačka574.4921.33249429,6540,65
13Koprivničko-križevačka64451286928,7644,27
14Šibensko-kninska4198552527,7840,40
15Primorsko-goranska84401223027,7334,55
16Karlovačka1587924311827,6541,07
17Krapinsko-zagorska1887624219527,6349,89
18Međimurska6299803426,7638,13
19Osječko-baranjska162.09352019224,8434,02
20Požeško-slavonska108582025623,5430,07
21Istarska186881085015,7022,97
 Ukupno29819.4955.7512.52229,5042,44

Kad prikažemo podatke prema veličini pčelinjaka, najveće gubitke 36,90 % imaju pčelari s do 30 zajednica. Zatim pčelari s 31 do 150 zajednica 31,61 %. Pčelari s više od 150 zajednica imaju gubitke od 20.29 %. Bez obzira na veličinu pčelinjaka, sve skupine imale su značajne gubitke. Pčelari su prilikom ispunjavanja upitnika mogli navesti i simptome stradanja (grafikon 1.), te su simptomi prikazani za 3.899 zajednica od ukupnog broja stradalih (5.751). Najveći udio su zajednice u kojima nisu nađene mrtve pčele u košnici 34,98 % kod 174 pčelara. Zajednice u kojima su nađene mrtve pčele (26,03 %) navelo je 146 pčelara. Značajan udio, 18,06 % predstavljaju i zajednice koje imaju simptome stradavanja od gladi, a u zajednicama je bilo hrane kod 146 pčelara.

Grafikon 1. Udio zajednica prema simptomima stradanja

Analizirajući podatke o korištenim sredstvima za borbu protiv varoe, utvrđeno je da pčelari koriste veliki broj različitih sredstava; lijekove, organske kiseline, eterična ulja, metode prekida legla i druge. Zabrinjavajuća je činjenica da se koristi više različitih sredstava kroz godinu te veći broj ponavljanja. Iz analiziranih podataka može se zaključiti da je prisutan strah od gubitaka, a svakako uz gubitke treba uzeti u obzir i nepredvidive klimatske prilike koje ne pogoduju ni pčelama ni pčelarima.

Gubitci pčelinjih zajednica su svima bolni i važni, a informacija je potrebna radi procjene stanja populacije pčelinjih zajednica, usporedbe s prethodnim godinama i susjednim zemljama te sagledavanju trendova i uzroka gubitaka na temelju kojih se mogu tražiti i rješenja, ako ne za sve, barem za dio problema koji su uočeni kroz primljene podatke.

Zahvaljujemo se svim pčelarima koji su se odazvali i ispunili upitnik o gubitcima pčelinjih zajednica, te time sudjelovali u realnijoj procjeni gubitaka i boljoj slici o razmjerima i trendovima, te svima koji su sudjelovali u objavljivanju poziva na ispunjavanje ankete o gubitcima. Ovim putem želimo najaviti poziv za prikupljanje gubitaka pčelinjih zajednica koje će započeti u ožujku 2022. godine putem glasila i poveznice za on-line upitnik.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje