Predsjednica Odbora za poljoprivredu, Marijana Petir, sudjelovala je na izborno – izvještajnoj skupštini Udruge pčelara Lipa Popovača koja se održala sredinom siječnja. Na skupštini je za predsjednika ponovo izabran Drago Plaščar. On je predstavio aktivnosti udruge koja okuplja 105 pčelara s 5014 košnica.

Plaščar je istaknuo kako je njihov član Dragutin Keser na nedavnom ocjenjivanju organskih medova APIMIEL 2022 održanom u Italiji, osvojio prvo mjesto u kategoriji monoflornog bagremovog meda. Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir čestitala je Udruzi pčelara Lipa Popovača i pčelaru Dragutinu Keseru na postignutim uspjesima. Naglasila je kako je Odbor svjestan važnosti pčelarstva za očuvanje biološke raznolikosti i proizvodnju hrane. Stoga je to tema o kojoj često raspravlja na svojim sjednicama.

Podsjetila je kako je promijenjeno i nekoliko Zakona koji su važni za ovaj sektor. To su Zakon o domaćim životinjama, Zakon o održivoj uporabi pesticida i Zakon o poljoprivredi, uz koji su na prijedlog Odbora za poljoprivredu usvojeni i zaključci kojima Odbor traži od nadležnih ministarstava da se pokrenu postupci izrade i usvajanja općih zahtjeva/standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode na hrvatskom tržištu radi zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje i interesa naših potrošača kao i preciziranje postupaka zelene javne nabave kako bi se u ukupnoj potrošnji postigla veća zastupljenost ekoloških proizvoda, proizvoda s oznakom izvornosti te onih proizvoda koji se dopremaju kroz kratke lance ospkrbe hranom.

Cilj treba biti, kad je to god moguće, da se hrana nabavlja s lokalnih OPG-ova. Također, da med naših pčelara bude više zastupljen u prehrani djece. Dodala je da je mjera povećanja zastupljenosti hrvatskih proizvoda u kuhinjama javnih institucija važna za sve lokalne proizvođače, pa tako i za pčelare. Oni i dalje muku muče s nelojalnom konkurencijom i krivotvorenim medom. Sve dok nema suglasja za izmjenu Direktive o medu na EU razini, Petir je stava da moramo sami osmisliti metode kojima ćemo pripomoći da se prijevarama s medom stane na kraj. Također i da što više kvalitetnih hrvatskih proizvoda završi na stolovima naše djece i svih građana.

U Centru za sigurnost i kvalitetu hrane koji je nedavno otvoren pri Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar provodit će se analize. One bi prema mišljenju zastupnice Petir mogle poslužiti i za uspostavu Hrvatskog peludnog atlasa. Na području cijele RH prikupljaju se uzorci s ciljem utvrđivanja peludnih svojstava kako bi se došlo do markera koji su jedinstveni za RH. To može biti ključan faktor u otkrivanju patvorina meda i njegovog lažnog deklariranja.

Petir je istaknula da je prema novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, pčelarstvo postalo zasebna sektorska politika. Za nju je za razdoblje 2023.-2027. osigurano 60 % više novca za hrvatske pčelare, tj. više od 18,5 milijuna eura. Zalaže se za pronalaženje modela za uvođenje potpore po pčelinjoj zajednici. Na taj bi se način najbolje vrednovala oprašivačka uloga pčela. Napomenula je da do sada pčelari nisu bili zastupljeni u mjerama ruralnog razvoja. Također, nada se kako će se to ubuduće promijeniti.

Prethodni članakPrvi nalaz narančinog trnovitog štitastog moljca na području Opuzena
Sljedeći članakSektor peradarstva zatražio dodatne mjere pomoći kako bi proizvodnja u RH opstala
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.