Hranidba kokoši nesilica čini najbitniju i financijski najveću stavku u proizvodnji konzumnih jaja. U krmnoj smjesi moraju biti prisutni svi mikro i makroelementi potrebni za normalan metabolizam kokoši i to u odgovarajućim količinama i omjerima. Također, hrana mora biti mikrobiološki ispravna, te ne smije sadržavati štetne tvari.
Na neodgovarajuću hranidbu, kokoši odgovaraju padom proizvodnje. Gubitak od samo nekoliko jaja po nesilici godišnje, u financijskom obračunu znači mnogo. Mogu se koristiti gotove komercijalne krmne smjese ili će uzgajivači sami pripremati krmne smjese koristeći, uglavnom, žitarice proizvedene na vlastitom domaćinstvu te bjelančevinasta krmiva i vitaminsko mineralne dodatke.
Krmna smjesa trebala bi sadržavati 16-17 % sirovih bjelančevina, 3-4 % kalcija i 0,7 % fosfora. Utrošak od 2,4– 2,6 kg hrane za kg jajčane mase znači da kokoši trebaju dnevno konzumirati 120-130 g hrane, odnosno gotove krmne smjese, da bi ostvarile proizvodnju od oko 300 jaja godišnje. Poznato je da su današnje kokoši nesilice, posebno one hibridne, slabo migratorne životinje. Uglavnom se zadržavaju uz objekt u kojem se drže zatvorene tijekom noći. Trava, sjemenke i insekti koje kokoši pronađu, dodatni su izvor hranjivih tvari. Oni pridonose manjem unosu koncentriranih krmiva ili krmnih smjesa. Time pojeftinjuju proizvodnju jaja.
Hranilice se kao i pojilice za opskrbu nesilica hranom i vodom mogu smjestiti unutar samog peradnjaka. Ako se nalaze izvan, moraju biti na zasjenjenom mjestu. Potrebno ih je redovito čistiti i prati kako ne bi došlo do razvoja modrozelenih algi i nekih drugih patogenih mikroorganizama. Posebice u pojilicama. Nesilicama neprekidno mora biti na raspolaganju dovoljna količina vode za piće. Posljedice nedostatka vode znatno su štetnije nego nedostatka hrane. Svakoj nesilici je potrebno oko 2.5 decilitara vode dnevno. Računa se da nesilica na 1 kilogram pojedene hrane popije 1.5-2 litre vode. Pri visokim temperaturama u peradnjaku može popiti 4 do 5 litara vode za 1 kg pojedene krmne smjese.
Prodaja jaja – stabilan izvor prihoda
Prodaja domaćih jaja na kućnom pragu izvrstan je i stabilan izvor prihoda. Ovakvom obliku prodaje, s obzirom na porast potražnje proizvoda direktno od proizvođača, teže mali do srednje veliki OPG-ovi i poljoprivredni proizvođači u sustavu ekološke poljoprivrede.
Ako poljoprivredni proizvođač želi legalno na malo prodavati do 50 komada jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili sajmovima, mora zadovoljiti određene uvjete. Najprije, treba biti upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i sustav ARKOD. To se obavlja pri županijskim uredima APPRRR-a, a u kojima je također potrebno popuniti zahtjev za evidentiranje u Registru primarnih proizvođača hrane za životinje, s obzirom na to da takvom prodajom postaje primarni proizvođač hrane.
Oni koji žele prodavati do 350 jaja dnevno na kućnom pragu, tržnici ili na sajmovima moraju uz gore navedeno zadovoljiti i da objekt za proizvodnju jaja ispunjava zahtjeve propisane odredbama Priloga I. Uredbe (EZ) br. 852/2004. te da se jaja drže u prostorima namijenjenim za uskladištenje jaja sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču. Pri tomu se jaja skladište na ujednačenoj temperaturi. Ona ne smije biti niža od 5°C i viša od 18°C, sve do trenutka prodaje krajnjem potrošaču. Uz to se jaja stavljaju na tržište najkasnije 21. dan od dana nesenja. Gospodarstvo treba imati dostupne rezultate pretraga na Salmonellu spp. u skladu s godišnjom Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju.
U ozbiljniju proizvodnju jaja na obiteljskim gospodarstvima ne treba kretati bez prethodne edukacije i upoznavanja s osnovama proizvodnje. Potrebno je dobro proučiti literaturu, zakonske odredbe te se posavjetovati sa stručnjacima i iskusnim proizvođačima. Sve kako bi ova proizvodnja za samo gospodarstvo bila profitabilna.
PROČITAJTE JOŠ:
UZGOJ GUSAKA NA MALIM GOSPODARSTVIMA
