Guske su kao biljojedna vodna perad pogodne za uzgoj na obiteljskim gospodarstvima radi jednostavnosti uzgoja, otpornosti na bolesti, dobre iskoristivost hranjivih tvari te visokog povrata ulaganja.

Hranidba gusaka prilagođava se fazama uzgoja i načinima uzgoja. Guske u prvih desetak tjedana života vrlo intenzivno rastu, što podrazumijeva korištenje peletiranih krmnih smjesa.

Hranidba mladih gusaka

Veće razine bjelančevina i uravnoteženi sastav hranjivih tvari podržavaju brzi rast mladih gusaka, pomažući im da ostvare svoj puni potencijal. Preporuka je da se guske u prva 4 tjedna života, dok traje tzv. topla faza uzgoja u zatvorenim objektima, hrane početnom peletiranom krmnom smjesom koja sadrži minimalno 22% sirovih bjelančevina. Nakon toga je u zatvorenom objektu, do 12. tjedna, guske moguće hraniti krmnom smjesom koja sadrži 15% sirovih bjelančevina. Uz krmne smjese guskama se preporučuje ponuditi u posebnim hranilicama tzv. grit, odnosno pijesak dimenzije čestica 3 – 5 mm.

Iz svega navedenog je vidljivo da se nekadašnji tradicionalni način hranidbe mladih guščića mljevenim kukuruzom, pomiješanim s tvrdo kuhanim jajima i namočen sirutkom ne može preporučiti jer guščići ne ostvaruju očekivani brzi porast, manje su vitalni i otporni na pojavnost bolesti. 

Guščići na ispustu  Foto: Shutterstock

Hranidba gusaka na paši

No, nakon prva 4 tjedna života, guska kao izrazito pašna životinja, tijekom ljetnih mjeseci može živjeti gotovo isključivo od dobre paše na ispustima. Treba voditi računa da visina biljaka ne prelazi 8-10 cm, a poželjno je da na ispustima dominira djetelinsko-travna smjesa. Kad pasu, guske ne konzumiraju samo travu, već i kukce, puževe, crve itd. To može osigurati oko 10% njihovog ukupnog unosa bjelančevina.

Svakako se preporuča i dodatak smjese žitarica (ječam, zob, kukuruz), čija količina ovisi od količine i kvalitete paše. Svakako se može preporučiti, da se nekoliko tjedana prije klanja, po jedinki osigura 150 – 200 g žitarica. Time se znatno popravlja tjelesna masa i kvaliteta mesa te je značajan porast mase jetre.

Guskama uz pašu treba ponuditi i smjese žitarica   Foto: Shutterstock

Hranidba rasplodnih gusaka

Posebno je potrebno voditi računa o hranidbi rasplodnih gusaka koje nesu sezonski (od siječnja do svibnja). Tada su potrebe za hranjivim tvarima kod gusaka povećane i treba ih hraniti krmnim smjesama  za kokoši nesilice. Od hranidbe gusaka u ovom razdoblju ovisi kasnija nesivost i kvaliteta jaja. Dnevna količina krmne smjese po jednoj guski treba iznositi od 100 do 150 grama. Guskama treba osigurati pristup vodi za piće u koju mogu umočiti cijeli kljun jer često ispiru hranu koja im ostaje u kljunu.

Izvor: Gospodarski kalendar 2026

Prethodni članakSanska koza i alpina – koze za visoku proizvodnju mlijeka
Sljedeći članakDingač – najstarija hrvatska vinska oznaka izvornosti
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.