Nekad su ljudi imali pravo regulirati gniježđenje i brojnost pomlatka vrabaca oko svojih kuća i gospodarskih zgrada. Danas su sve ptice zakonski zaštićene tijekom cijele godine i zabranjeno je njihovo ubijanje, hvatanje, trovanje i uznemiravanje u sezoni razmnožavanja. Zaštićena su i mjesta gniježđenja ptica koja se ne smiju ukloniti, oštetiti ili uništiti.
Suživot vrapca pokućarca (Passer domesticus) i čovjeka traje dulje od deset tisuća godina. Kao kulturnog slijednika nalazimo ga posvuda, na svim geografskim širinama, bilo u ruralnim područjima ili u velikim gradovima.
Ptice se hrane i štetnicima
Višegodišnja ornitološka promatranja zabilježila su drastičan pad populacije diljem Europe. To je uzrokovano rušenjem i obnovom starih građevina u ruralnim i urbanim područjima, pa tako oni zbog modernizacije krovova i fasada kuća teško pronalaze pogodna mjesta za gniježđenje. Kao argument za njegovo protjerivanje više puta se navodi činjenica da vrabac stvara mnogo ‘prljavštine’ koju obično ispere kiša. Drugi razlog sve manjeg broja vrabaca je nedostatak hrane, stoga su postali rijetki u gusto izgrađenim ili intenzivno obrađivanim područjima.
Pobornici prirodnog vrtlarstva vrlo su sretni zbog prisutnosti vrabaca. Premda je vrabac pokućarac vegetarijanac koji preferira žitarice i sjemenke, u razdoblju razmnožavanja on svoje mlade tijekom prva dva tjedna hrani gotovo isključivo kukcima, gusjenicama i drugom životinjskom hranom. Kad mladi vrapci napuste gnijezdo rado se pogoste lisnim ušima na povrću, voćkama i ukrasnom bilju. Oni stoga imaju često potpuno podcijenjenu, vrlo važnu ulogu u prirodnoj ravnoteži u klasičnom suzbijanju štetočina.
S druge strane vrapci oštećuju konstrukciju kuća i drugih zgrada tako što svoja gnijezda grade i u najmanjim pukotinama, ispod crijepa i drugdje. Ponekad koriste izolacijski materijal iz zgrada za pravljenje gnijezda. Vjerojatno najveći problem predstavljaju izlučevine vrabaca jer zagađuju prostor na kojem borave. Osim povezane štete na zgradama, prljavština i izmet vrabaca također predstavljaju rizike za zdravlje. Na farmama oni rado jedu stočnu hranu koju kontaminiraju i time ugrožavaju zdravlje domaćih životinja. Prodiranje i gniježđenje na tržnicama i skladištima hrane posebno je problematično jer se vrabac pokućarac ponekad još uvijek smatra potencijalnim prijenosnikom bolesti.
Prepolovila se populacija
Gradska lastavica ili piljak (Delichon urbica) je migratorna vrsta na velike udaljenosti koja ostaje vjerna svojoj lokaciji gniježđenja. Od kraja ožujka do početka travnja ova se vrsta lastavice vraća iz subsaharskih afričkih zimovališta, gdje se zatim ponovno seli od sredine rujna. Traži hranu i materijal za gniježđenje uz obližnje vodene površine. Gnijezda su napravljena od glinenih kuglica. Odgoji dva legla godišnje.
Izvorno su se piljci gnijezdili na strmim stijenama u planinama i na liticama uz obalu, a danas se razmnožavaju u otvorenim kolonijama, uglavnom u naseljima. Prikladna mjesta za gnijezda su okomiti zidovi bez vegetacije s dovoljno krova i slobodnim pristupom. Većina gnijezda je stoga na vanjskoj strani zgrada, uglavnom na donjem rubu krova, ispod balkona ili drugih zidnih izbočina.
Zbog intenzivne poljoprivrede, sve većeg asfaltiranja i betoniranja tla, ali i straha od kontaminacije objekata lastavičjim gnijezdima, njihova brojnost u gotovo cijeloj Europi prepolovila se u zadnjih dvadeset godina. Velika lovišta s livadama bogatim vrstama i brojnim kukcima sve su rjeđa u gradovima i na selu. Ljudska aktivnost i tolerancija stoga su ključni za njihovu opstojnost. Postavljanjem daske širine 50 cm ispod gnijezda sprječava se prljanje fasade i prostora ispod. Na taj način ponovno je omogućen miran suživot ljudi i piljaka, kakav je postojao stotinama godina.
Mogućnosti sprječavanja naseljavanja ptica oko kuća
Postoje mnoge mogućnosti kako spriječiti vrapce i piljke da se nasele i gnijezde na stambenim i gospodarskim zgradama. Jedna od njih su ptice lutke. Ptice grabljivice su prirodni neprijatelji lastavica, zbog čega je lažna sova popularan izbor za njihovo odbijanje. Nijedna se lasta ne osjeća ugodno u blizini lutke sove. Mnogi vlasnici vješaju zmajeve na strehe svojih kuća kako bi sugerirali da se druge ptice ovdje već gnijezde. Ostali zmajevi predstavljaju jastrebove ili druge ptice grabljivice, koje se također ne bi trebale svidjeti vrapcima i piljcima. I ovdje treba ponovno napomenuti da je već kasno kad su se ptice naselile. Još jedan učinkovit i besplatan trik za sprječavanje piljaka da se gnijezde i lete preblizu kući je postavljanje aluminijskih panela.
To je jednostavno vješanje aluminijskih limova s krova i drveća kako biste spriječili ptice da dolete blizu vašeg doma i dvorišta kako bi se gnijezdile. Za stvarnu zaštitu najbolje je postaviti više ploča odjednom. Šiljci za tjeranje ptica također su kritizirani, a ipak su iznimno učinkoviti u njihovu odvraćanju. Trebali biste provjeriti jesu li pravilno postavljeni. Ako nisu, to može dovesti do suprotnog učinka i ptice ih koriste za svoja gnijezda.
Ako želite otjerati ptice, ima smisla spriječiti pristup mjestima gniježđenja. S jedne strane, redovito tjeranje ptica je razumna mjera, jer ako se one često uznemiravaju ne osjećaju se dovoljno sigurno da se gnijezde na određenom mjestu. S druge strane, trebali biste zatvoriti sve otvore u kojima ptice mogu napraviti gnijezdo. Piljci se vole gnijezditi pod strehama i balkonima.
Ovdje može imati smisla pričvrstiti mreže za odvraćanje. Na taj način ptice ne mogu doći do uobičajenih mjesta za gniježđenje, a također ne ostavljaju izmet na vašoj terasi. Za odvraćanje se koriste i ultrazvučni uređaji. Većina ptica čuje frekvencije do od oko 6000 Hz. Neke ptice grabljivice su iznimka. Noćne sove mogu percipirati frekvencije do 10000 Hz. Međutim, neke vrste ptica mogu osjetiti infrazvuk. To uključuje i golubove.
Rastjerivač ptica koristi digitalno poboljšane snimke pravih ptica grabežljivica i dopunjuje ih sa snimkama ptica u opasnosti, kako bi ptice nametnike zavarao kako su u velikoj neizbježnoj opasnosti. Zbog toga, nametnici bježe iz područja koje štiti rastjerivač ptica, te ako se i vrate, ponovo će čuti iste zvukove. Koristeći strah od grabežljivaca, rastjerivač ptica će ispuštati zvukove jastrebova, sokola i sova kako bi preplašio i otjerao vrapce, čvorke, golubove, vrane djetliće, lastavice galebove i niz drugih štetočina s posjeda.
Radi se o profesionalnoj opremi koja se koristi na aerodromima, gdje prisustvo ptica nije prihvatljivo. Ova je ekološka metoda, a uređaj je djelotvoran i protiv glodavaca i zečeva. Sa PIr senzorom , rastjerivač ptica se može koristiti i kao alarm nedopuštenog ulaza na posjed. Aktivirat će svaki prolazak u dometu rastjerivača ptica. Potenciometar za prilagođavanje glasnoće je dio uređaja. Uz nama čujne zvukove, aktiviraju se i zvukovi viših i nižih frekvencija koje nama nisu čujne.
