Virus ptičje gripe nastavlja se širiti u EU-u i izvan njega, uzrokujući visoku smrtnost divljih ptica, širenje na divlje i domaće sisavce te izbijanje zaraze na farmama.

Znanstveno izvješće Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) procjenjuje čimbenike rizika za potencijalnu pandemiju gripe i povezane mjere za ublažavanje.

Mogući prenositelji virusa

Stručnjaci su identificirali određene vrste uzgojenih krznaša (npr. kune ili lisice). One su vrlo osjetljive na virusne influence kao moguće prenositelje virusa. Iako prijenos među sisavcima još nije potvrđen, divlji sisavci mogli bi djelovati kao most (prijenosnici) između divljih ptica, domaćih životinja i ljudi. Domaće životinje, kao što su mačke, koje žive u kućanstvima i imaju pristup vani također mogu biti potencijalno sredstvo prijenosa.

Uzgoj u područjima bogatim pticama močvaricama i s proizvodnjom na otvorenom i/ili lošom biološkom sigurnošću može olakšati unošenje virusa na farme i njegovo daljnje širenje. Ekstremni vremenski događaji i klimatske promjene igraju dodatnu ulogu u evoluciji situacije. Oni mogu utjecati na ekologiju i demografiju divljih ptica. Tako mogu utjecati na način na koji se bolest razvija tijekom vremena, utvrdili su stručnjaci.

Smanjenje rizika i sljedeći koraci

Vlasti i stručnjaci iz raznih područja trebaju surađivati međusobno kako bi se ograničila izloženost sisavaca, uključujući ljude, virusu ptičje gripe. One Health je primjer suradnje. Predstavlja suradnički, multisektorski i transdisciplinarni pristup koji djeluje na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini. Cilj je postizanje optimalnih zdravstvenih ishoda prepoznajući povezanost između ljudi, životinja, biljaka i njihovog zajedničkog okoliša.

Treba poboljšati nadzor nad životinjama i ljudima, zajedno s genomskom analizom i razmjenom podataka o sekvencama. Na farmama treba pojačati biosigurnost kako bi se spriječilo da životinje dođu u kontakt s virusom i da ga dalje šire. Do kraja godine EFSA i ECDC objavit će znanstveno mišljenje u kojem će procijeniti kako bi se potencijalna pandemija gripe mogla odvijati sa smjernicama za upravljanje rizikom kako bi se smanjio rizik na ljudsko zdravlje.

Izvor: efsa.europa.eu

Prethodni članakSvakog se dana ugase 2 do 3 farme – tko je kriv?
Sljedeći članakKako umjetna inteligencija pomaže u praćenju poljoprivrednih aktivnosti?
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362