Ne bi li se poboljšala dobrobit tovnih pilića i kokoši nesilica na farmama, stručnjaci iz Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u svoja dva najnovija znanstvena mišljenja preporučuju izbjegavanje prakse sakaćenja, ograničene hranidbe i korištenja kaveza. Spoznaje iz ova dva znanstvena mišljenja EFSA će predstaviti na webinaru najavljenom za 28. ožujka, a za koji se prijave otvaraju već 28. veljače.

Na zahtjev Europske komisije EFSA-ini stručnjaci napravili su procjenu uvjeta uzgoja tovnih pilića i kokoši nesilica u državama članicama EU. Identificirali su opasnosti kojima je ova perad izložena, kao i posljedice za njihovu dobrobit. U dokumentima su opisali načine procjene dobrobiti peradi temeljene na reakcijama životinja i predložili načine sprječavanja i ublažavanja negativnih učinaka. Procjene su obuhvatile cijeli ciklus proizvodnje, od uzgoja mladih ptica pa sve do tovnih pilića i kokoši nesilica. EFSA-ini znanstvenici osvrnuli su se i na specifična pitanja koja su proizašla iz inicijative europskih građana End the Cage Age.

Znanstvena mišljenja predstavljaju osnovu za reviziju europske legislative o dobrobiti životinja, čiji je prijedlog najavljen za drugu polovicu 2023. godine. EFSA je do sada već objavila znanstveno mišljenje o dobrobiti uzgojenih svinja kao i pet znanstvenih mišljenja o dobrobiti životinja tijekom njihova prijevoza. U završnoj fazi su i znanstvena mišljenje koja obuhvaćaju dobrobit teladi iz uzgoja, mliječnih goveda, pataka, gusaka i prepelica.

Na mrežnim stranicama EFSA-e dostupna su cjelovita znanstvena mišljenja kao i infografika:

Na temu dobrobiti životinja EFSA je objavila i novu epizodu svoje podcast emisije Science on the Menu. U razgovoru s Jamesom Ramsayjem, komunikacijskim stručnjakom iz EFSA-e, znanstvenik Sean Ashe otkrio je na koji način EFSA djeluje u području dobrobiti životinja i zašto je ona važna za sigurnosti hrane.

Prethodni članakUzgoj švedske crne kokoši
Sljedeći članakGrane za navodnjavanje u zaštićenim prostorima
prof. dr. sc. Zlatko Janječić
Redoviti profesor Sveučilišta u Zagrebu zaposlen na Agronomskom fakultetu Zagreb od 1994. godine. Kao autor ili koautor objavio je pedesetak indeksiranih radova, te tridesetak stručnih i popularnih članaka, sveučilišni udžbenik i jednu monografiju. Voditelj nekoliko znanstvenih i stručnih projekata. Već dvadeset godina radi na zaštiti hrvatskih izvornih pasmina peradi, kokoši hrvatice i zagorskog purana. Zlatko Janječić rođen je 21. studenoga 1969. godine u Sisku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1994. godine na smjeru Stočarstvo. Tijekom studija sudjelovao je u obrani Domovine. Magistrirao je 1998. godine, a doktorsku disertaciju obranio 2002. godine. Od 1994. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za specijalno stočarstvo, te od 1997. godine do danas na Zavodu za hranidbu životinja. U znanstveno-nastavno zvanje asistenta izabran je 1998. godine, u zvanje višeg asistenta 2002. godine, u zvanje docenta 2005. godine, a u zvanje izvanrednog profesora 2009 godine. U znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika izabran je 2011. godine, a u nastavno zvanje redovitog profesora 2014. godine. Do sada je objavio pedeset znanstvenih radova, od kojih je 11 radova iz skupine a1, 38 radova iz skupine a2 i 1 rad iz skupine a3. Uz navedeno, dr. sc. Zlatko Janječić autor je ili koautor 3 znanstvena rada objavljena u nacionalnim znanstvenim časopisima koji nisu svrstani u skupine a1, a2 i a3, te 17 znanstvenih radova recenziranih i objavljenih u zbornicima radova s domaćih znanstvenih skupova. Dr. sc. Zlatko Janječić aktivno je sudjelovao na 13 međunarodnih i 29 nacionalnih znanstvenih skupova. Bio je voditelj jednog i suradnik na šest nacionalnih znanstvenih projekata. Član je međunarodnog znanstvenog društva – WPSA. Uvođenjem novog programa bolonjskog studija nositelj je jednog i suradnik na šest modula preddiplomskog studija (Bs), te nositelj dva modula i suradnik na dva modulu diplomskog studija (Ms), od kojih se većina izvodi na više različitih studija na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Koordinator je na dva modula koje predaje na Veleučilištu Marko Marulić u Kninu. Na poslijediplomskom doktorskom studiju Poljoprivredne znanosti nositelj je jednog modula. Bio je mentor jednog doktorskog rada i 38 diplomskih radova. Koautor je jednog sveučilišnog udžbenika i jedne monografije. Stručna djelatnost ogleda se u tridesetak članaka objavljenih u domaćim časopisima. Bio je suradnik na jednom tehnologijskom projektu. Trenutno je voditelj jednog VIP-projekta, a bio je voditelj tri i suradnik na tri nacionalna stručna projekta. Od 2007. godine je član stručnog Savjeta za provedbu uzgojnog programa za male životinje pri Hrvatskom stočarskom centru. Član je nekoliko stručnih Povjerenstava osnovanih od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Od 2011. godine je glavni urednik časopisa Krmiva. Trenutno je član Fakultetskog vijeća, Povjerenstva za savjetovanje dekanice, Odbora za znanost i Povjerenstva za strateško planiranje Agronomskog fakulteta u Zagrebu, te obnaša dužnost Predstojnika Zavoda za hranidbu životinja. Član je Vijeća biotehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom. Znanstveno se usavršavao u Izraelu, Sloveniji i SAD.