Usprkos tome, odgovorni uzgajatelji peradi, ako koriste gotovu hranu, trebali bi uvijek dodavati i zelenje jer sadrži i više od vitamina i minerala. A budući da uzgajatelj ne traži kratkotrajnu dobit od jaja i mesa već voli svoje životinje te se bavi dragocjenim uzgojem peradi radi održavanja pasmina, baš bi zato trebao hraniti svoju perad zelenom hranom. Hranidba zelenjem može biti popračena mnogim komponentama hranidbe, primjerice češnjakom, lukom i bobicama. Dosad nepoznato dodavanje nevena (Calendula officinalis) hrani vrlo je važno za održavanje zdravlja peradi.
Prirodni antibiotik
Neven uspijeva u vrtovima mnogih uzgajatelja peradi. Vrlo je cijenjena i obilno korištena biljka u pučkoj medicini. Primjenjuje se za liječenje različitih bolesti: rana, ćireva, ublažuje grčeve, utječe na izlučivanje žući i čisti krv. Većinom poznati sastojci nevena su eterična ulja, saponini, flavonoidi, karatinoidi, ksantofili, triterpendioli, sluz, kaučuk, bjelančevine, šećer, enzimi i organske kiseline. Ove sastojke nikad ne bi trebalo promatrati izolirano već samo u njihovu zajedničkom (sinergičkom) djelovanju. Cjelokupno djelovanje, naime, više je od zbroja njezinih pojedinih dijelova. Eterična ulja nevena umirujuće djeluju. Osobito su značajna za inhibiciju rasta različitih bakterija i gljivica. Možemo ih opisati kao prirodne antibioti. Neven djeluje i protiv ‘zloglasnih’bakterija Staphylococci aurei. Antibiotski učinak pojačan je djelovanjem flavonoida i saponina. Od ovih skupina djelatnih tvari, sadržaj saponina zastupljen je u nevenu u natprosječno visokim količinama. Saponin djeluje vrlo agresivno protiv štetnih gljivica u crijevima. Naime, sprječava funkcijsku izgradnju membrane štetnih gljivica.
Eterična ulja
Eterična ulja napadaju bakterije i gljivice koje uzrokuju određene bolesti: upale na koži, gljivične bolesti kože, proljev, infekcije rana, trovanje krvi, upalu srčanog mišića i upalu pluća, infekciju očiju, grčeve u crijevima i upale sluznice. Flavonoidi imaju još širi profil djelovanja. Poput vitamina K1, sudjeluju u reguliranju krvi i tako sprječavaju upale i začepljenja krvnih žila pomoću bjelančevina aktiviranih vitaminom K1. U imunološkom sustavu flavonoidi sprječavaju eskalacije tog sustava, odnosno ne dopuštaju da obrambene stanice počnu napadati vlastite stanice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravilnik o držanju pčela i katastru pčelinje paše
Sljedeći članakHerbicidni pripravci za suzbijanje korova u soji, suncokretu i kukuruzu
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.