U svakom jatu ima određenih jedinki koje dominiraju nad drugima istog spola. Kod mužjaka jedan od njih dominira nad svim ostalim mužjacima u jatu, i zbog toga je na najvišoj hijerarhijskoj poziciji. Zatim postoji drugi mužjak koji dominira nad svim ostalim mužjacima osim prvog. Tako do posljednjeg koji je na dnu hijerarhijske ljestvice. Slični odnosi postoje među ženkama, pri čemu se dominacija unutar spolova u većini slučajeva stječe kljucanjem i borbom.
Hijerarhijski odnosi unutar jednog jata počinju se stvarati već u ranoj dobi. Zbog čega se perad počinje dijeliti na agresivne i mirne jedinke. Navedena podjela može negativno utjecati na proizvodnju, jer se agresivna perad stalno bori za hranu i tako onemogućava ostalu perad u hranidbi. Nasuprot tome postoje mirne kokoši, obično plašljivije. Zbog toga mogu biti otjerane s gnijezda ili ne mogu doći do hrane, jer se boje da će ih agresivnija perad iskljucati. Zato treba ograničiti veličinu jata u jednom objektu i obratiti posebnu pozornost na mirnije jedinke, te im prema potrebi osigurati hranu na mjestima gdje one najćešće borave.
Ako hrana ograničava, uvijek postoji šansa da plašljiva perad neće pojesti odgovarajuću količinu hrane. Osobito je to vidljivo u jatima gdje postoje određene razlike u veličini i težini peradi. Stoga treba odustati od ograničene prehrane, prvenstveno u jatima gdje su izrazite razlike u napredovanju peradi.
