Dok na globalnoj razini godišnje nepovratno gubimo oko 40000 biljnih i životinjskih vrsta i kad svakoj devetoj ptičjoj vrsti prijeti opasnost od izumiranja, na lokalnoj razini, u urbanim područjima, odvija se jedan potpuno suprotan proces.
Tako u posljednjih dvadesetak godina bilježimo porast brojnosti goluba grivnjaša (Columba palumbus) u gradovima širom Europe. To je povezano s određenim promjenama u njihovim prirodnim staništima.
Uglavnom se radi o sukcesiji, premda s druge strane drastične promjene koje su se dogodile u poljoprivrednoj djelatnosti tijekom posljednjih desetljeća, masovnim uvođenjem usjeva u monokulturu kukuruza, soje i suncokreta, uvelike su pogodovale povećanju europskih populacija ove ptice. time je dostigla čak i nepodnošljive granice u poljoprivredi. Ta je prenaseljenost zasigurno prouzročila masovnu okupaciju onih teritorija od kojih su prije zazirale iz straha i opreza, prisiljavajući ih da napuste tipična staništa na koja su navikla.
Hrane se kukuruzom, suncokretom, sojom, lucernom, djetelinom i svim vrstama žitarica. Jako vole zrele bobice bazge i bršljana, plodove gloga, jabuke, trešnje, žirove bukve i graba, pa čak i beskralježnjake. Nažalost, povremeno uništavaju usjeve kad u golemim jatima, poput skakavaca, dospiju na njih. U vrlo kratkom vremenu gotovo sve pojedu. Usto svojom težinom uzrokuju lomljenje stabljika. I tek zasijane njive predmet su čestih devastacija pa ih poljoprivrednici s pravom zbog toga smatraju pravom pošašću.
Jeste li znali?
U nekim zemljama, poput Ujedinjenog Kraljevstva, sezona lova na ovu pticu s pravom traje praktički cijelu godinu. Ona se smatra opasnom za poljoprivredu. S druge strane, u južnoj Europi gdje se okupljaju ogromne migracijske populacije koje dolaze sa sjevernih kontinentalnih područja, lovna aktivnost se obavlja tek u jesen s velikim iščekivanjem brojnih strastvenih lovaca.
Iz šuma i poljoprivrednih površina migrirao u gradove
Izvorno je golub grivnjaš bio zastupljen u šumovitim predjelima i na poljodjelskim površinama s raštrkanim drvećem i grmljem, rjeđe na rubnim dijelovima gradova. Bila je to divlja ptica, oprezna i teško pristupačna, s karakteristikama koje su još uvijek prisutne u primjeraka iz ruralnih područja ili u populacijama koje žive daleko od kultiviranih mjesta. Postao je čest posvuda po našem glavnom gradu. Tako se u manjem broju gnijezdi i u malim parkovima u samom središtu: u botaničkom vrtu, na Štrossmayerovom šetalištu, na Ilirskom trgu, u parku ispred zgrade HAZU, na vrlo prometnom križanju Savske ceste i Vodnikove ulice, i drugdje na drvoredima u središtu grada.
Najbrojniji je u perivoju Maksimir, gdje se gnijezdi oko 50 parova. Zatim na Tuškancu, Kraljevcu, Jarunu, Savici, u okolici bolnice u Vrapču i ostalim pošumljenim dijelovima grada. Recentna istraživanja ptica gnjezdarica grada Zagreba procjenjuju populaciju goluba grivnjaša na 280-330 parova. Uzgajatelji i ornitolozi javljaju da se ovaj atraktivan golub proširio i u drugim gradovima Hrvatske. Tamo je ravnodušan prema prisutnosti ljudi i gradskoj vrevi.
Imajući vrlo raznoliku prehranu, mogao bi čak preživjeti i prilično krute zime prilagođavajući se čak i neobičnoj hrani. Međutim, kontinentalne populacije tijekom jeseni poduzimaju značajna kretanja koja ih vode u mediteransko područje. Tamo su vremenski uvjeti povoljniji i hrana se lako može pronaći. U rujnu i listopadu jata ovih golubova kreću na svoja zimovališta u južnoj Europi i sjevernoj Africi. Na gnijezdilišta se vraćaju u veljači ili početkom ožujka.
Šest podvrsta ovog robusnog goluba, dugačkog više od 40 cm, s rasponom krila od 75 cm i teškog oko 600 g, zauzima vrlo golem teritorij. On pokriva Europu sve do Urala i preko Bliskog istoka umjereni pojas azijskog kontinenta do indijskih ravnica. Nema ga na Islandu, na krajnjem sjeveru Skandinavskog poluotoka i Rusije te na područjima sjeverno od velikih azijskih planinskih lanaca. U Indiji ga nema u tropskom dijelu poluotoka. Prisutan je i u Africi, ali samo u Maroku, Alžiru i Tunisu.
Izvor: Gospodarski kalendar
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
