Visokorodne sorte pšenice kojima raspolažemo neće moći ostvariti svoj genski potencijal bez odgovarajuće gnojidbe. Da bi pravilno odredili potrebnu količinu hraniva, potrebno je poznavati svojstva sorata koje namjeravamo sijati, ali i obaviti analizu tla. Na taj način će se izbjeći pogreške koje mogu dovesti do manjeg prinosa ili nepotrebno povećanje troškova proizvodnje.
Za normalan rast i razvoj pšenica treba veliki broj makro i mikro hraniva. Osnovna gnojidba obavlja se NPK formulacijama od kojih neke sadrže i druga hraniva potrebna za normalan razvoj pšenice (sumpor, magnezij). Pravilna ishrana dušikom važna je tijekom cijele vegetacije pšenice. Dušik ima važnu ulogu tijekom odvijanja svih faza rasta i razvoja pšenice, odnosno formiranja komponenata prinosa.
Dušik je pristupačan biljkama u amonijskom (N-NH4) i nitratnom (N-NO3) obliku. Žitarice najčešće usvajaju nitratni oblik dušika. Nitrati se slabo vežu na koloide tla te su podložni ispiranju. Zbog toga nije dobro dodavati veliku količinu dušika u jednom navratu nego se potrebna količina treba razdijeliti i primjenjivati u nekoliko navrata. Na taj način se sprječava ispiranje nitrata i onečišćenje površinskih i podzemnih voda uslijed velike količine oborina. Biljke opskrbljene fosforom imaju dobro razvijen korijen, bolje usvajaju dušik, imaju veću otpornost na niske temperature i druge nepovoljne uvjete. N
Najveće potrebe pšenice za fosforom su prvih nekoliko tjedana vegetacije i kasnije u fazi formiranja sporogenog tkiva. Značajka fosfora je vezanje na koloide tla, slabo ispiranje i kompeticija između koloida tla i korijena biljke. Kalij se također veže na koloide tla, ali je jačina fiksacije manja nego u slučaju fosfora. Kao i kod fosfora, biljke dobro opskrbljene kalijem bolje su otporne na nepovoljne vremenske prilike. Nedostatak kalija smanjuje kvalitetu zrna. Količina hraniva ovisi o očekivanom prinosu, plodnosti tla, potrebama biljke i o koeficijentu iskorištenja hraniva. Vodeći računa o svemu tome na srednje plodnim tlima gnoji se sa 160 – 180 kg/ha N, 80 – 120 kg/ha P2O5, 80 – 120 kg/ha K2O.
Način i vrijeme primjene gnojiva
Ukupna količina P2O5 i K2O te 1/3 N primjenjuje se ujesen prije osnovne i predsjetvene obrade tla, a ostatak dušika u dvije do tri prihrane u proljeće. Osnovna gnojidba pšenice obavlja se NPK gnojivima, a za razgradnju biljnih ostataka predusjeva može se dodati i urea.
Izvor: Gospodarski kalendar
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
