Ako je riječ o ranim leglima tijekom ožujka, potrebno je jednomjesečno držanje u grijanoj prostoriji. Ako je pak riječ o kasnijim leglima, dovoljno je samo 15 dana boravka u grijanom prostoru.

Guščići se mogu u početku držati u kavezima ili odmah uzgajati na podu. U kavezima se uzgajaju guščići dok ne napune deset dana života, pri čemu na 1m2 kaveza dolazi 20 guščića. Veličina okaca na žičanom podu kaveza iznosi 4x4cm, a debljina žice 2mm. Guščići se tijekom tog razdoblja mogu zagrijavati infracrvenim lampama od 250 W, postavljenima iznad kaveza. Jedna takva lampa dovoljna je za grijanje 25 – 30 guščića. Osiguranje optimalne temp. guščićima u kavezu postiže se spuštanjem ili dizanjem lampe, već prema tome koju visinu temp. treba osigurati tijekom određenog razdoblja.

Ako male guščiće namjeravamo držati odmah na podu, smještaju se u ograđene prostore nasteljene drvenim strugotinama od meka drveta, prekrivenima grubim papirom, koji se po potrebi mijenja. Navedeni prostor je ograđen od lesonita ili nekog drugog prikladnog materijala visine 30-40cm i promjera 2-2,5 m, pri čemu u takav prostor u početku stane 100-120 guščića. Rastom guščića ograđeni prostori se povećavaju, a nakon desetak dana uklanjaju.

U ograđenu prostoru male guščiće treba dočekati pojilica volumena 4-6 l, u kojoj je pitka voda zagrijana na 20-24°C. Jedna takva pojilica podmiruje potrebe 30 guščića. Za hranidbu guščića mogu se staviti različite vrste hranilica, pri čemu se jedna hranilica treba predvidjeti za 20-30 guščića.

Za zagrijavanje ograđenog prostora najčešće se koriste plinske infra-grijalice. Temperatura zraka u ograđenu prostoru ispod grijaćeg tijela prvi dan treba iznositi 33-35°C. Odnosno do kraja prvog tjedan 32°C (u prostoriji 26-28°C), te drugi tjedan oko 28°C (u prostoriji 24-26°C). Nakon toga guščići su manje osjetljivi, pa se temperatura može svaki dan spuštati za 4 – 5 °C. Nakon četvrtog tjedna optimalna temperatura za guske koje su opernetile je oko 18 °C.

U prostorijama za uzgoj guščića važno je osigurati i druge mikroklimatske čimbenike. Pritom svakako treba spomenuti relativnu vlagu zraka od 60-75%, brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s i osiguranje dovoljno svjetla. Naime, kod prirodnog osvjetljenja odnos površine prozora prema površini poda treba biti 1 : 20-25. Kod umjetnog 2,5-3 Wpo m2 podne površine. Konačno, u obzir treba uzeti i ventilaciju prostorija, pa se kod njezina proračuna treba planirati 4-5m3 svježeg zraka po kilogramu tjelesne težine u jednome satu.

Vezano za pravilan način držanja, treba spomenuti optimalan broj životinja po četvornom metru prostora. Naime, poznato je da guščići uz dobru hranidbu vrlo brzo rastu. Stoga treba obratiti pozornost na veličinu smještajnog prostora po jednoj životinji. Tako u dobi od 10-14 dana na m2 dolazi 10 guščića, od 15-30 dana 5 guščića, od 30-60 dana 3-4 jedinke. Poslije na istu površinu dolazi 1-2 životinje. Navedene normative treba promatrati kao orijentacijske vrijednosti, jer one svakako ovise o pasmini, brzini prirasta, te opremljenosti i veličini prostora kojim raspolažemo.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakLavanda, modro čudo juga i sjevera
Sljedeći članakMastitične bolesti i utjecaji okoliša
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.