Prijem i hranidba jednodnevne peradi

Kako bi se ostvarili očekivani proizvodni rezultati u proizvodnji mesa peradi i jaja, od vrlo je velikog značaja pravilna provedba prijema jednodnevne peradi po završenoj inkubaciji. Pri tome treba voditi računa o objektima i prostoru za prijem, i mikroklimatskim uvjetima u istima te hranidbi i opremi za hranidbu i napajanje. Isto tako je neophodno provesti preventivne mjere glede zaštite zdravlja jednodnevne peradi radi sprječavanja pojavnosti kasnijih oboljenja.

Objekt i oprema za prijem jednodnevne peradi

Bez obzira na način držanja, veličinu jata i vrstu peradi, objekt ili prostor gdje će se odvijati prijem jednodnevne peradi i kasniji uzgoj mora omogućiti najbolje uvjete za ispoljavanje njihovog proizvodnog potencijala. Objekti se grade od čvrstih materijala, s dobrom termičkom vertikalnom i horizontalnom izolacijom. Smještaj peradnjaka treba izvesti na način da je omogućen nesmetan dovoz hrane, odvoz gnoja. Također da ima siguran izvor struje i vode te da udovoljava svim sanitarnim i zootehničkim propisima. U organizaciji prostora, objekt bi trebao imati minimalno dva odjeljka. Na prednjoj strani peradnjaka treba biti manji pretprostor gdje se nalazi dezinfekcijska barijera, alati, radna odijela i drugo. Drugi, daleko veći dio objekta prostor je za uzgoj peradi.

Pod peradnjaka izrađuje se samo od kvalitetnog, zaglađenog betona, a zidovi od klasičnih građevinskih materijala ili od montažnih elemenata dobre toplinske neprovodljivosti otpornih na vlagu i dezinfekcijska sredstva. Konstrukciji i izradi krova treba posvetiti posebnu pažnju, naročito u pogledu toplinske izolacije. Veličina prostora ili objekta određena je brojem i vrstom peradi koja će se uzgajati. Izražava se odnosom konačne tjelesne mase peradi po m².

Prema Pravilniku o određivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (Narodne novine 79/08.), najveća gustoća naseljenosti u peradnjaku ne smije biti veća od 33 kg/m².

U iznimnim slučajevima koje propisuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, gustoća naseljenosti može biti i veća. A isto tako ako je manja, posjednici mogu zatražiti potporu prema mjeri M-14 – Dobrobit životinja, no minimalni broj peradi za traženje potpore iznosi najmanje 715 brojlera ili 358 nesilica ili 167 purana.

Ako se radi o proizvodnji peradi na manjim obiteljskim gospodarstvima, tada obično govorimo o manjem prostoru unutar objekta s drugim namjenama, a ne o zasebnim objektima koji se nalaze kod većih uzgajivača ili na velikim farmama. Priprema prostora/objekta za prijem jednodnevne peradi bi trebala započeti s primjenom biosigurnosnih mjera za sprječavanje pojave bolesti kod useljene peradi.

Raskužba objekta

Bitno je znati da odmor objekta, odnosno vrijeme kad je u nekom prostoru boravila perad do dolaska nove peradi, mora trajati minimalno 10 dana, a poželjno je i više od toga. Potrebno je primijeniti raskužbu kako bi se uništili mikroorganizmi na svim površinama, predmetima i zraku. Raskužba se provodi mehaničkim postupcima koji uključuju čišćenje, struganje i iznošenje svih vrsta prljavština iz prostora. Zatim slijede fizikalni postupci koji uključuju pranje (vruća voda od 90 °C i visok tlak 19 – 39 bara) i sušenje.

Nakon toga slijede kemijski postupci upotrebom dezinficijensa koje budući da djeluju na više načina možemo podijeliti na:

• dezinficijense visokog stupnja učinkovitosti – uništavaju sve vrste mikroorganizama i u produženom djelovanju bakterijske spore (npr. formaldehid, stabilizirani vodikov peroksid).
• dezinficijense srednjeg stupnja učinkovitosti – uništavaju sve vrste mikroorganizama (npr. jodni preparati, klorni spojevi, alkohol, fenolni spojevi).
• dezinficijense niskog stupnja učinkovitosti.

Kiseline svojim djelovanjem denaturiraju bakterijske bjelančevine. Širokog su spektra djelovanja, međutim zbog agresivnosti (metalne površine – korozivnost) manje se koriste. Uglavnom se koriste mliječna, salicilna, borna kiselina itd. Lužine su izrazitog germicidnog učinka (bakterije, alge, plijesni, gljivice te neke vrste virusa). Uglavnom se koristi natrijev hidroksid (kaustična soda) i vapno za grubu dezinfekciju. Alkoholi oduzimaju vodu mikroorganizmu, denaturiraju njegove bjelančevine pa su dobri u kombinaciji s drugim dezinficijensima koji otapaju masti i uklanjaju nečistoće.

Detergenti su djelatne tvari koje peru, emulgiraju, dezinficiraju. Umanjuju površinsku napetost vode, odvajaju i organsku i anorgansku nečistoću koju zatim razdijele pa ona ostane lebdjeti. Na taj se način osigurava dodir mikroorganizma i djelatne tvari koja uništava bakterijsku membranu i enzime. Halogeni elementi od kojih se uglavnom koristi klor i jod široka su spektra djelovanja. Ono se temelji na njihovom oksidacijskom svojstvu. Nakon provedene raskužbe u objekt se montira oprema za napajanje i hranjenje, unosi se stelja (prostirka) i započinje njegovo zagrijavanje.

Rasprostiranje stelje

Stelja se rasprostire u peradnjak prije unošenja jednodnevne peradi u sloju debljine 8-10 cm i po potrebi se, ovisno o trajanju uzgoja, nadopunjava. Uloga stelje je upijanje vlage iz izmeta, pružanje ugodnog oslonca za noge, da bude dobar termički izolator i proizvođač topline (radom mikroorganizama) u hladnijim godišnjim dobima. Stelja može biti iz različitih materijala, kao što su strugotine i blanjevina od mekanih vrsta drva (nikako hrastovina), ljuske suncokreta i slama (sjeckana i peletirana). 

Preko stelje se kod poboljšane skrbi za jednodnevne piliće postavlja papir namijenjen za perad koji je resorptivan. Pilići se po stelji teško kreću te im je time i otežan pristup do hrane i vode. Postavljeni papir omogućava stavljanje hrane po podu koja je pilićima dostupnija. Također, omogućeno im je čeprkanje po papiru i prirodno ponašanje. Obveza je za jednodnevne piliće tijekom prvih 7 dana na područje za hranidbu postaviti papir. Time se smanjuje rasipanje hrane i konzumacija sitnih dijelova stelje.

Napajanje peradi

Napajanje peradi izvodi se pomoću podnih okruglih pojilica, zvonastih visećih pojilica i u većim uzgojima pomoću “nipl” pojilica. Hranjenje peradi izvodi se pomoću podnih hranilica, okruglih hranilica raznih izvedbi i u većim sustavima proizvodnje pomoću spiralnih cjevastih sustava hranjenja. U bilo kojem od navedenih sustava u uzgoju peradi, potrebno je voditi računa o higijeni i ispravnosti rada. Uz to, s rastom peradi potrebno je podizati hranilice i pojilice u visini njihovih leđa. Sve kako bi se smanjio rastep hrane i vode te kako bi peradi očvrsnule noge.

Ventilacija peradnjaka

Ventilacija peradnjaka može biti prirodna i umjetna. Prirodna izmjena zraka moguća je u malim, slabo naseljenim peradnjacima ili u prostorijama unutar objekta koji služi i za druge namjene. U svim drugim slučajevima ventilatorima izvlačimo zrak iz objekta (umjetna/forsirana ventilacija). Ovisno o konstrukcijama stropa i krova te izvedbi ventilatora (brzohodni, sporohodni, višebrzinski), kretanje zraka unutar objekta može biti u raznim pravcima, no najbitnije je da sve životinje dobiju jednake količine svježeg zraka bez propuha i velike buke. Prozračivanjem utječemo na temperaturu i vlagu zraka unutar peradnjaka, smanjujemo mogućnost kondenzacije vodene pare po zidovima i stropu te opskrbljujemo nastambu sa svježim zrakom, istovremeno izbacujući štetne plinove iz nastambe. U prvim danima života pilića dostatna brzina strujanja zraka je 0,15 m/s, kasnije oko 0,25 m/s, iznimno za ljetnih vrućina vrijednosti mogu biti i veće. Jako strujanje zraka nije poželjno jer životinje gube toplinu koju moraju nadoknaditi konzumacijom hrane.

Posebno je štetno djelovanje propuha koji jednostrano hladi organizam. Slabo strujanje zraka dovodi do stvaranja tzv. mrtvih kutova, gdje se zadržava zrak onečišćen prašinom, mikroorganizmima i štetnim plinovima. U prvih nekoliko dana nastambu za tovne piliće nije potrebno prozračivati. Tovni pilići trebaju tijekom jednog sata od 3 do 6 m³ zraka po kilogramu tjelesne mase. Za zagrijavanje prostora u kojem se nalazi manji broj peradi najpogodnije su električne infracrvene žarulje snage 250 W, koje mogu grijati od 50 do 100 komada jednodnevne peradi dok su za veća jata preporučljive plinske grijalice ispod kojih se može smjestiti od 500 do 1000 komada. Visina grijalica namješta se prema temperaturi zraka u visini leđa životinja. Primjena umjetnih kvočki obično zahtijeva ograničavanje kretanja peradi u zoni koju pokriva djelovanje grijalica. To se izvodi ograđivanjem poda ispod grijalice kružnom ogradom (lesonit) promjera 1 – 3 metra (ovisno o snazi grijalice) visine 50 cm.

Mikroklimatski uvjeti pri prijemu jednodnevne peradi

Optimalna mikroklima u peradnjaku preduvjet je visoke proizvodnje, očuvanja zdravlja i dobrobiti životinja te ljudi koji rade u takvim proizvodnim sustavima. Perad koja se danas uzgaja uglavnom pripada nekom visokoproduktivnom hibridu koji su predodređeni za ostvarivanje izvrsnih proizvodnih rezultata današnjih hibrida, no s druge strane su vrlo osjetljivi na okolišne stresore. Posljedice tih stresora su njihovo narušeno zdravlje te pad proizvodnje. Zbog svega navedenog, optimalni mikroklimatski uvjeti u peradnjaku su, uz genetiku i hranidbu, jedan od najvažnijih čimbenika uspješne proizvodnje.

Temperature zraka

Temperatura zraka zasigurno je najvažniji čimbenik mikroklime u peradnjaku. Nagle promjene temperature u nastambi za životinje predstavljaju stres koji utječe na konzumiranje hrane i vode, njihovo zdravlje te proizvodnost. Bilo da se radi o jednodnevnoj peradi proizvedenoj na obiteljskom gospodarstvu ili kupljenoj, peradnjak, odnosno prostor gdje će se obavljati njihov daljnji uzgoj, treba biti termički dobro izoliran i opremljen sustavom grijanja kako bi se jednodnevnoj peradi omogućila optimalna temperatura zraka. Ovisno o vrsti peradi peradnjak je potrebno zagrijati na odgovarajuću temperaturu u zoni boravka peradi, a generalni je prikaz u Tablici 1.

Tablica 1. Temperature u i izvan zone boravka pilića tijekom uzgoja

Kontrola temperature zraka prostora u kojem borave pilići obavlja se pouzdanim termometrima kao i promatranjem njihova ponašanja. Ponašanje pilića i njihov raspored najbolji su pokazatelji temperature u nastambi. Peradar treba stalno nadzirati ponašanje pilića te unos hrane i vode. Pilići moraju biti dovoljno vitalni da sami potraže vodu i hranu te odmah počnu piti i jesti. Savjesni će peradar prvi dan boravka pilića u peradnjaku proboraviti zajedno s njima, kako bi lakše mogao uočiti eventualne probleme i na vrijeme ih otkloniti. Prema ponašanju pilića može se zaključiti da li im je ugodno, hladno ili previše toplo. Ako su pilići jednakomjerno raspoređeni unutar nastambe, odnosno oko umjetne kvočke, živahni te uzimaju hranu i vodu, to je znak da im je temperatura odgovarajuća. Grupiranje i međusobno stiskanje, znak je da im je hladno, a bježanje prema rubu kruga uz dahtanje, znak je da im je prevruće.

Vlaga zraka

Vlaga zraka odnosi se na količinu vodene pare u zraku, koja ovisi o temperaturi i brzini strujanja zraka te atmosferskom tlaku. U intenzivnom uzgoju nastaju znatne količine vodene pare. Vlaga u zraku nastambi potječe od vlage vanjskog zraka dovedenog prozračivanjem, isparavanja s izloženih ploha u staji i iz gnoja, pojilica, prolivene vode te iz isparavanja površine tijela životinja, kao i iz izdahnutog zraka. Vlaga zraka vrlo je važan mikroklimatski čimbenik jer ima ulogu pri pojavi nekih tzv. uvjetnih bolesti.

Visoka vlaga zraka u kombinaciji s visokom temperaturom pogoduje razvoju patogenih mikroorganizama te tako nepovoljno utječe na stopu preživljavanja peradi. Osim toga, pri visokoj vlazi i visokim temperaturama zraka, dakle tijekom toplijeg razdoblja, odavanje topline iz tijela životinja je otežano. Preniska vlažnost zraka rezultira većom količinom prašine unutar nastambe. Čestice prašine vežu na sebe štetne plinove i različite mikroorganizme koji ulaze u organizam preko dišnog sustava i izazivaju bolesti. Dugotrajno izlaganje suhom zraku uzrokuje sušenje sluznica i slabljenje imunosnog odgovora peradi te potiče kanibalizam.

U prvih nekoliko dana uzgoja poželjna relativna vlaga u peradnjaku je 70 – 75 %, a kasnije 65 %. Održavanje ovakve vlažnosti obavlja se kombinacijom provjetravanja, grijanja i kontrolom rada pojilica kako ne bi došlo do curenja vode i vlaženja stelje.

Poželjno je da u prvim danima života relativna vlažnost zraka nikako ne padne ispod 55 %. Provjetravanje peradnjaka, odnosno opskrba peradi svježim zrakom i odvođenje istrošenog i štetnim plinovima zagađenog zraka, ovisi o sustavu ventilacije i gustoći naseljenosti.

Osvjetljenost prostora

Osvjetljenost prostora za smještaj jednodnevne peradi ima utjecaj na njihovu proizvodnost i dobrobit. Izmjena svjetla i mraka stvara jasno razdvojeno razdoblje aktivnosti i odmora te peradi omogućuje normalan rast, razvoj i ponašanje. U prošlosti, velik dio uzgajivača držao je piliće pod konstantnim osvjetljenjem tijekom cijelog razdoblja tova, s dugim ciklusima svjetla i tek kratkim razdobljem mraka, ne duljim od sat vremena. Razlog je, prije svega, bio taj što se vjerovalo da pod konstantnim osvjetljenjem pilići više uzimaju hranu i vodu te da imaju veći prirast.

Prema novim odredbama o dobrobiti tovnih pilića, sedam dana od useljenja pilića u peradnjak i tri dana prije predviđenog datuma klanja, osvjetljenje mora slijediti 24-satni ritam i uključivati razdoblja tame koja traju barem šest sati ukupno, s najmanje jednim neprekidnim razdobljem tame koje traje četiri sata, ne uključujući razdoblja smanjenja osvjetljenja. Osim povećane dobrobiti tovnih pilića, dokazano je da isprekidajuće osvjetljenje rezultira većom završnom masom pilića, boljom konverzijom hrane i manjim mortalitetom.