Odabir jaja za nasad

Osnovica svake uspješne inkubacije kvalitetna su rasplodna jaja. Kakvoću rasplodnih jaja određuju mnogi čimbenici, među kojima su najvžniji oplođenost, težina, starost, izgled i čvrstoća ljuske te sposobnost valjenja.

Za visoku oplođenost jaja bitan je prvenstveno pravilan omjer spolova u jatu. Omjer mužjaka i ženki kod kokoši u jatu treba biti 1:10 – 15 za lake pasmine i 1:8 – 10 za teške pasmine. Potreban omjer muških i ženskih grla u purana je 1:8 – 10. U pataka na jednog mužjaka dolazi 5 a u gusaka 3 ženke. Prevelik broj ženki iscrpljuje mužjaka i uzrokuje smanjenu oplođenost jaja.

Perad uzgajana u zatvorenu prostoru daje više neoplođenih jaja nego ona uzgajana na prostranim ispustima bogatima raznovrsnom hranom. Slabo hranjena perad nese više neoplođenih jaja i veći je postotak ugibanja zametaka tijekom inkubiranja, i to zbog nedostatka pojedinih mineralnih tvari i vitamina. Utvrđeno je da se postotak oplođenih jaja u poluintenzivnom uzgoju tijekom proljeća i ljeta kreće oko 95 a zimi između 35 i 45 posto.

Za nasad ne treba uzimati ni suviše sitna, ali ni pretjerano krupna jaja. Najbolja jaja za nasad u kokoši su mase od 55 do 65 g, u purana i pataka od 75 do 95 g, a u gusaka od 160 do 220 g. Suviše sitna jaja daju neotporan pomladak slabe proizvodnosti, a suviše krupna jaja imaju dva žumanjka i nisku valjivost.

Jaja u nasadu trebaju biti što ujednačenija glede mase (veličine). Ujednačenost jaja prijeko je potrebna zbog jednakomjernog razvoja embrija. Što su težinske razlike jaja veće, to je inkubiranje vremenski dulje.

Za nasad ne treba uzimati jaja od suviše starih niti suviše mladih nesilica. Jaja mladih nesilica bolje se legu nego starijih držanih u istim uzgojnim uvjetima. Također, za nasad se ne uzimaju tek snesena jaja već ona stara najmanje 24 sata, koliko je potrebno da se stvori zračna komorica na tupom kraju jajeta. Za optimalne rezultate valjenja jaja trebaju biti stara od jednog do najviše sedam dana. Za svaki dan prekoračenja nakon sedam dana postotak valjivosti smanjuje se od 1 do 2.

Jaja za nasad treba čuvati u prozračnim i polumračnim prostorijama na temperaturi od 15 do 18 oC, pri relativnoj vlažnosti zraka od 75 do 85 posto. Kod utjecaja niskih temperatura treba istaknuti da jaja čuvana na 0 do 3,5 oC gube sposobnost valjenja već nakon drugog dana, a nakon 5 do 6 dana većinom se ne izvali ni jedno pile. Jaja držana tijekom sedam dana ili dulje na 32 oC više nisu za rasplod. Tijekom čuvanja jaja moraju biti okrenuta tupim krajem prema gore ili moraju ležati na boku. Dvaput dnevno treba ih okretati da se žumanjak, kao specifičan lakši dio, ne bi zalijepio za ljusku što bi izazvalo ugibanje zametka.

Izgled jajeta određen je njegovim oblikom, bojom, čistoćom i deformacijama ljuske, a rasplodnoj kakvoći pridonosi i čvrstoća ljuske.
Oblik jajeta mora biti pravilan. Jaja ne smiju biti suviše šiljasta ali ni pretjerano okrugla. Boja ljuske nema nikakva utjecaja u određivanju kakvoće rasplodnih jaja.

Ljuska jajeta mora biti glatka, čvrsta, ujednačene debljine, ni suviše debela ni pretjerano tanka. Pretjerano tanka ljuska lako se lomi, a suviše debela otežava prozračivanje jajeta i valjenje pomlatka. Ljuska mora biti čista, jer nečistoća zatvara pore ljuske i ometa razmjenu zraka i disanje zametka. Prljava jaja nije uputno prati, jer se tako skida masna prevlaka i otvaraju pore na ljusci, što omogućava prodor mikroorganizmima i izaziva veći gubitak vode. Ako su zaprljana treba ih očistiti suhom krpom. Kako bi jaja bila čista, treba voditi računa o čistoći gnijezda.

Prethodni članakNove vrlo kvalitetne rane ljetne sorte krušaka
Sljedeći članakPrskanje voćaka prije kretanja vegetacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.