Ako se pojedinac, OPG ili poduzeće želi baviti nekim oblikom ekološke poljoprivrede prije svega bi trebali proučiti važeće zakone. Uredba Komisije (EZ) br. 898/2008 detaljno propisuje uvjete za provedbu ekološke proizvodnje mesa peradi i jaja.
Pri odabiru pasmina ili sojeva za proizvodnju mesa peradi i jaja treba voditi računa o mogućnosti životinja da se prilagode lokalnim uvjetima, njihovoj vitalnosti i otpornosti na bolest. Prednost se daje autohtonim pasminama i sojevima. Za potrebe rasploda na gospodarstvo se mogu dovesti životinje iz neekološkog uzgoja samo ako ne postoji dostatan broj životinja iz ekološkog uzgoja ili ako pasminama prijeti opasnost nestajanja, no dolaskom na gospodarstvo na njima se moraju primjenjivati principi ekološke proizvodnje.
Bitno je osigurati jasno određene uvjete za perad
Objekt i oprema za držanje peradi moraju biti izgrađeni tako da se osigura protok zraka, razina prašine, temperatura, relativna vlažnost zraka i koncentracija plina, unutar granica koje nisu škodljive za životinje. Objekt treba omogućiti obilnu prirodnu ventilaciju i ulazak svjetlosti.
Perad nikako nije dozvoljeno držati u kavezima. Vodena perad treba imati pristup tekućoj vodi, ribnjaku, jezeru ili bazenu kad god vremenski i higijenski uvjeti to dopuštaju. Sve kako bi se poštovale posebne potrebe njihove vrste i zahtjevi za dobrobit životinja. Najmanje jedna trećina površine poda treba biti puna, ne rebraste ni mrežaste konstrukcije, te pokrivena steljom kao što je slama, strugotina drva, pijesak ili treset.
U objektima za nesilice treba osigurati dovoljno velik dio prostora poda za prikupljanje izmeta. Gustoća naseljenosti u objektu ovisi o vrsti peradi. Tako je po m2 u objektu moguće useliti 6 kokoši, koje imaju osigurano minimalno 18 cm prečke za odmaranje. Potrebno je osigurati gnijezdo za 7 kokoši ili 120 cm2 površine gnijezda po kokoši. Ako se radi o smještaju kokoši u mobilnim peradnjacima do 150 m2 podne površine moguće je useliti do 16 kokoši/m2.
Kod tovnih pilića je moguće naseliti do 10 pilića/m2 odnosno ne više od 21 kg mase/m2. Po jednom hektaru može se maksimalno naseliti 230 nesilica i 580 tovnih pilića. Površine za perad na otvorenome trebaju biti uglavnom pokrivene vegetacijom. Trebaju imati nadstrešnice za sklanjanje peradi te primjereni broj hranilica i pojilica. Ukoliko se na gospodarstvu uzgaja perad u konvencionalnom uzgoju ona mora biti jasno odvojena od ekološke proizvodnje.
Hranidba u eko uzgoju
Hranidba peradi za proizvodnju mesa i jaja treba biti isključivo s ekološki proizvedenim krmivima ili krmnim smjesama. I to na vlastitom gospodarstvu. Postoje određena odstupanja kod prijelaznog razdoblja ili kad gospodarstvo nije u mogućnosti proizvesti sve komponente. No i tada krmiva moraju biti nabavljena iz ekološke proizvodnje. Šopanje peradi za proizvodnju težih jedinki i jetre je zabranjeno. Neekološka hrana za životinje biljnog i životinjskog podrijetla može se koristiti u ekološkom uzgoju podložno ograničenjima utvrđenima u uredbi EZ.
Korištenje lijekova i i čišćenje objekta
Korištenje kemijski sintetiziranih alopatskih veterinarskih lijekova ili antibiotika za preventivno liječenje zabranjeno je isto kao i korištenje pospješivača rasta (uključujući antibiotike, kokcidiostatike i druge umjetne pospješivače rasta). Ako je perad donesena iz neekoloških jedinica, moguća je primjena posebnih mjera kao što je pregled ili razdoblje karantene, ovisno o okolnostima.
Sredstva protiv glodavaca (koja se koriste samo u klopkama) i proizvodi navedeni u Uredbi EZ mogu se koristiti za uklanjanje insekata i drugih štetočina u zgradama i drugim objektima u kojima se perad čuva. Objekti moraju biti ispražnjeni od životinja između svakog turnusa peradi za uzgoj. U tom vremenu se zgrade i oprema moraju očistiti i dezinficirati.
Osim toga, kad se okonča uzgoj svakog turnusa peradi, ograđen prostor za perad mora ostati prazan najmanje tri tjedna. To je kako bi se bilju omogućilo da ponovno naraste. Preventivno cijepljenje peradi je dozvoljeno do dobi peradi od tri dana. Skraćivanje kljunova radi sprječavanja kanibalizma dozvoljeno je do dobi od 7 dana. Kad unatoč preventivnim mjerama za osiguravanje zdravlja životinja, kako perad oboli ili doživi ranjavanje, odmah se podvrgava liječenju, prema potrebi u izolaciji i u odgovarajućem mjestu za boravak.
Fitoterapeutski, homeopatski proizvodi, elementi u tragovima i proizvodi navedeni u Uredbi imaju prednost u primjeni u odnosu na kemijski sintetizirane alopatske lijekove ili antibiotike, pod uvjetom da je njihov terapijski učinak djelotvoran za vrstu životinje i za uvjete za koje je namijenjeno liječenje. Trajanje karence između posljednjeg davanja alopatskog veterinarskog lijeka životinji u redovnim uvjetima primjene, te dobivanje ekološki dobivene hrane od takvih životinja mora biti dvostruko duže od zakonskog trajanja karence ili, ako razdoblje nije navedeno, 48 sati.
Najmanja dopuštena dob kod klanja je sljedeća:
- 81 dan za tovne piliće;
- 150 dana za kopune;
- 49 dana za pekinške patke;
- 140 dana za mužjake purana i guske za pečenje;
- 100 dana za ženke purana.
Izvor: Gospodarski kalendar
