Znate li priču kad su najbogatijeg čovjeka na svijetu, Billa Gatesa pitali što bi prvo napravio da je siromašan, odnosno koji bi mu bio prvi korak kad bi živio na dva američka dolara dnevno, poput gotovo milijarde ljudi na svijetu?
Kratko samo da spomenemo za one koji možda ovo još nisu čuli. Premda siromaštvo izgleda drukčije u različitim dijelovima svijeta, Gates smatra kako bi za gotovo bilo koga tko živi u krajnjem siromaštvu bilo bolje kada bi uzgajao piliće.
Ulaganje u uzgoj pilića kao poslovna prilika
Zašto? Pa, jeftini su, jednostavni za uzgoj, dobro su ulaganje, jaja i meso kvalitetna su hrana, a i pilići mogu stvoriti prihod koji će omogućiti stvaranje poduzetničkih priča. Dakle, Bill Gates bi da se ponovno rodi, u siromaštvu, ulagao u piliće. To vidi kao vrlo dobru poslovnu priliku!
Razmišljajući malo o tome, lako se zaključi da uzgoj pilića može biti vrlo interesantan. Nudi mogućnost da se usmjerite ili u proizvodnju jaja ili u proizvodnju mesa. Gledajući širu sliku, oba proizvoda su vrlo poželjna na tržištu-. Spadaju među jeftinije izvore proteina, a istovremeno su se dosta udomaćili u prehrambene navike našeg stanovništva. No ono u što sam siguran, u razvijenim zemljama uzgoj pilića nije za siromašne, jer su potrebna znatna ulaganja kako bi se stvorili uvjeti za proizvodnju koja bi poštivala sve zakonske i ine propise i standarde. Bilo da se radi o kokama nesilicama ili farmama za uzgoj tovnih pilića tzv. brojlera, početna investicija je značajna, a ono što ne ide na ruku proizvođačima je činjenica da se ta pravila nerijetko mijenjaju.
Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Prema zadnjim dostupnim podacima DZS-a (podaci iz studenog 2023.), ukupan broj peradi se smanjuje u odnosu na prethodnu godinu. Tako je u studenom 2023. u Hrvatskoj bilo 10,744 milijuna komada raznorazne peradi. To je smanjenje za 1,6 posto u odnosu na studeni 2022. Što se tiče same strukture ukupnog broja peradi, najveći udio imaju tovljeni pilići (66,1 posto). Njih imamo 7,1 milijuna komada, ali i njihov je broj smanjen za 2,7 posto na godišnjoj razini.
Istovremeno, kokoši čine 25,6 posto ukupnog broja peradi. Njihov je broj povećan za 2,8 posto na godišnjoj razini, kao i broj ostalih kokoši i pilenki (koji u strukturi sudjeluju s 4,5 posto) za 6,4 posto. Broj pura, guski, patki i ostale peradi, koji u ukupnoj strukturi peradi sudjeluju s ispod 4 posto, pao je na godišnjoj razini u rasponu od 15 do 33 posto. Ako pogledamo apsolutne brojke, pura, guski i peradi smo imali manje od 400 tisuća komada, od čega daleko najmanje guski (samo 9 tisuća komada).
Potrošimo godišnje milijardu jaja
Što se tiče jaja, procjene su da se u Hrvatskoj godišnje potroši oko milijardu jaja. U tu brojku ubraja se potrošnja svježih jaja, ali i jaja za preradu. Pod potrošnjom jaja za preradu, misli se na jaja koja se kao sirovina utroše u procesu proizvodnje nekog drugog finalnog proizvoda, poput primjerice majoneze ili slično. Istovremeno, prema podacima kojima se raspolaže, proizvodnja svježih jaja u Hrvatskoj kreće se oko razine od 700 milijuna komada godišnje. Očekivano najveći dio toga odnosi se na kokošja jaja. Proizvodnja svih ostalih jaja na razini pola milijuna komada godišnje.
S tom razinom proizvodnje, domaći proizvođači pokrivaju potrebe za svježim jajima domaćih potrošača, uz ciljani uvoz koji se koristi kako bi se pokrila povećana potražnja tijekom turističke sezone. Međutim, isto tako, hrvatski proizvođači su izvoznici u ostalim mjesecima. Tako, kada se na kraju podvuče crta, možemo reći da smo manje-više samodostatni u proizvodnji svježih jaja. Uvoz se puno više odnosi na uvoz jaja za preradu. Tamo se procjene kreću na razini od 30 do 40 posto.
Danas je situacija za peradare puno bolja i povoljnija nego što je to bilo prije 5 ili 6 godina. Ovdje se kao i kod ostalih poljoprivrednih proizvodnja, radi o klasičnim ciklusnim proizvodnjama. Izmjenjuju se razdoblja u kojima je poslovanje stabilno uz pozitivnu zaradu, s razdobljima otežanog poslovanja, često uz gubitke. Zasigurno se zadnje dvije godine nalazimo u pozitivnom dijelu ciklusa, gdje su proizvođači prvenstveno uspjeli podići cijenu svojih proizvoda na tržištu. Istovremeno je za njih pozitivan trend smanjenja cijene dijela ulaznih sirovina, ali ne i pada ukupnih troškova.
Uvozimo sve, pa tako i inflaciju
Zašto su cijene pilećeg mesa, jaja i općenito mesa drugih vrsta peradi narasle u općoj inflaciji? Nema konkretnog odgovora, već možemo samo generalno zaključiti da je to slučaj kod većine proizvoda. Dijelom je opravdanje u tome da su u zadnjih dvije ili tri godine generalno rasle plaće svim zaposlenima. Opće je poznatno da su davanja na plaće u Hrvatskoj dosta velika. Tako je ukupan trošak povećanja plaća jedan od razloga rasta troškova s kojima se danas suočavaju gotovo svi poslodavci, bez obzira na ove polu kozmetičke tobože porezne reforme koje nam serviraju političari.
Značajno su porasli troškovi usluga
Troškovi usluga su generalno porasli, od logistike i distribucije pa nadalje, pa i to negativno utječe na ukupne troškove. Premda su cijene pojedinih sirovina, uglavnom žitarica, uljarica i ulja, odnosno stočne hrane, pale, cijene ostalih komponenti u nabavi su manje više porasle, što također negativno utječe na ukupne troškove. Suočeni sa svime time, uz istovremen snažan inflatorni pritisak kroz duže razdoblje kojemu smo bili izloženi, proizvođači su jednostavno iskoristili trenutak da podignu cijene svojih proizvoda, čak ponekad i više nego što je trebalo. Većim je dijelom to da pokriju rast ukupnih troškova, manjim dijelom da povećaju profitabilnost kada se za to ukazala prilika. Ono što je za njih ispalo dobro, da u cijelom tom procesu potražnja nije previše oscilirala.
Na taj su način sada postavili novu razinu cijena koju je tržište prihvatilo. Istovremeno su sebi ostavili prostora da akumuliraju zaradu za buduća razdoblja (bilo za nove investicije ili da u slučaju krize i/ili promjene ciklusa mogu prebroditi izazovno razdoblje), a da kroz eventualne akcije balansiraju između potražnje na tržištu i vlastitih ciklusa proizvodnje. Sad kada je situacija takva kakva je, bilo bi poželjno vidjeti rast proizvodnje i preokret trenda pada ukupnog broja komada peradi u Hrvatskoj kako sutra ne bi ovisili u potpunosti o uvozu i cikličkim kretanjima na nekim drugim tržištima, pa na taj način povrh svega što uvozimo, da figurativno još uvozimo i inflaciju.
