Mini povrće sve se više uzgaja jer je “u modi”, a i postiže bolju cijenu na tržištu. Dali su u pitanju sorte “mini povrća” ili način uzgoja standardnih sorata ili jedno i drugo?


Mini povrće se najprije koristilo u otmjenim restoranima, gdje se to smatralo kao luksuzna roba, a danas je opće prihvaćeno u domaćinstvima i komercijalizirano. Mini povrće se dobiva posebnim agrotehničkim postupcima ili korištenjem specijalnih sorti koje osiguravaju sitne plodove ili jestive dijelove prosječne mase od 10 do 30 grama. Postoje dvije vrste mini povrća; standardne sorte povrća koje se siju u guste sklopove uz korištenje posebnih agrotehničkih mjera i posebne sorte povrća koje su prirodno minijaturne. Sorte koje oblikuju sitne plodove ne mogu imati tako visoki potencijal rodnosti kao standardne komercijalne sorte.

Međutim, atraktivnost mini povrća se ogleda u cijeni ploda koja se može postići na tržištu, kemijskom sastavu i njihovim gastronomskim osobinama (aromatičnost, miris, okus). Kod nekih sorti mini povrća mogućnost čuvanja plodova na temperaturi 15 – 20 °C je i do tri tjedna, što znači znatno više nego kod standardnog povrća. Tržišna vrijednost svježeg i prerađenog mini povrća je veća od cijene standardnog povrća.

U Hrvatskoj na tržištu je najzastupljenija sitnoplodna rajčica (Cherry ili koktel tip). Zbog visokog sadržaja glukoze i fruktoze mini rajčica ima iznimnu aromu i sladunjav okus, a prisustvo pigmenata likopena i karotena (antioksidansi) daju mu posebnu vrijednost. Kod sorti cherry rajčice (Ciligeria, Cherry bell), zapaženo je da ubrani grozdovi s poluzrelim plodovima pri držanju na sobnoj temperaturi za tri tjedna u potpunosti sazru. Mogućnost čuvanja mini rajčice je znatno bolja nego kod obične rajčice. Mini povrće je osiguralo primjenu u restoranima i našlo svoje mjesto u velikim trgovačkim lancima, jer je pored izvrsnog okusa, atraktivno i kod dekoriranja i serviranja jela.

Prethodni članakKoje su prednosti kontejniranih sadnica?
Sljedeći članakKorištenje plodova drobnice ili divlje kruške u narodnoj medicini
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.