Kakav je sastav drožđa vina i kako se dobiva rakija?


Rakija drožđenka dobiva se destilacijom vinskog taloga (drožđa), a sadrži stvarnog alkohola 35 – 55 vol. %. Što je drožđe – talog gušći, sadrži manje alkohola, u rijetkom talogu nalazi se veća količina vina, pa se iz takva taloga destilacijom dobiva više alkohola. Nakon završenog vrenja, a po prvom pretoku, na dnu bačve ili cisterne ostane vinski talog ili drožđe. Vinski talog sastoji se od živih ili izumrlih kvasaca kao i drugih mikroorganizama, zatim krutih ostataka grožđa (kožice, sjemenke), soli vinske kiseline i tvari koje nastaju koagulacijom (bjelančevine i boje), kao i nešto mineralnih čestica.

Talog sadrži oko 10% vina i u tih 10% nalazi se 70% vina i 30% navedenih tvari. Količina taloga ovisi o kultivaru, načinu muljanja grožđa i tiještenja masulja. Ako se talog odmah ne podvrgne destilaciji, s obzirom na to da sadrži dosta mikroflore (kvasaca i bakterija) podložan je kvarenju, zato ga kod duljeg čuvanja moramo konzervirati kalijevim metabisulfitom 15 – 30 g/hl. Destilacija vinskog taloga provodi se u istim kotlovima u kojima i destilacija komine.

Prethodni članakNatječaj za najuzorniju seosku ženu Zagrebačke županije za 2015. godinu
Sljedeći članakUzgoj krumpira bez obrade tla
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.