Kako mogu čuvati sjeme lubenice preko zime, a zanima me i pravljenje soka od lubenice i drugih proizvoda, ako je moguće?
Kod ozbiljnije proizvodnje, izravna sjetva lubenice se rijetko prakticira, a plod lubenice se poslije berbe u optimalnim uvjetima može čuvati dva do tri tjedna. Optimalni uvjeti za čuvanje lubenice su temperatura od 10 do 12 °C i relativna vlaga zraka od 80 do 90 %. Plodovi koji nisu potpuno zreli, čuvaju se na temperaturi 16 °C. Čuvanjem na temperaturama ispod 10 °C javljaju se oštećenja na plodovima u vidu udubljenja. Lubenica se najviše koristi svježa kao sezonsko povrće. S obzirom da zamrzavanje nije moguće, može se koristiti i prerađena u sok, sirup, džem itd. Za pripremu soka i drugih prerađevina, koriste se potpuno zreli plodovi. Najjednostavniji recept za pripremu soka glasi: meso lubenice se očisti od koštica i nareže na manje komade koji se ubace u blender, doda se šećer po želji i smiksa. Ako je napitak gust, može se dodati voda ili kockice leda. U sok se može dodati i maline, kupine i jagode. Tko voli kiseliji okus, može dodati limun. Za pripremu sirupa i slatkog od lubenice potrebno je 1/2 srednje lubenice i 2 kg šećera. Priprema ide na sljedeći način: meso se zajedno s košticama izreže na komade i stavi u lonac. Vodu nije potrebno dodavati, jer će lubenica pustiti dovoljno tekućine tijekom kuhanja. Doda se šećer, promiješa i kuha 2 do 3 sata, dok smjesa ne omekša i zgusne se. Redovito promiješati. Sirup se ocijedi u boce, a komadi lubenice u staklenke. Oboje se stavi u pećnicu ugrijanu na oko 40 do 50 °C i grije se 30 min (paziti da su boce i staklenke dobro zatvorene). Ostaviti barem 5 sati zatvoreno u toploj pećnici. Za džem od lubenice potrebno je 3 kg lubenice, 2,5 kg šećera, 2 naranče, 3 neprskana limuna, 3 štapića vanilije, čašica ruma. Šećeru dodati sok od naranče i limuna, vaniliju, malo naribane limunove korice i 0,25 l vode. Kad provri, smanjiti temperaturu da pomalo vrije 20 minuta. U međuvremenu lubenice oguliti, odstraniti koštice, a meso narezati na kockice. Dodati u kipući sirup i dugo kuhati provjeravajući gustoću. Potkraj kuhanja može se dodati i čašica ruma.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članakU AGRONET-u dostupna privremena obavijest za izravne potpore za 2017. godinu
Sljedeći članakEkološka gnojiva s najboljim omjerom cijene i kvalitete
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.