Majka i ja smo kupile svaka po pola kuće prizemnice koju smo suprug i ja nadogradili i u tome potpuno sami financijski sudjelovali. Sada je to katnica s kompletno novim ulazom, stubištem, krovištem… Majka bi svoj dio prizemlja ostavila meni pa me zanima je li ugovor o dosmrtnom uzdržavanju dovoljan, te kako bi se dijelila ova kuća u slučaju da nema ugovora jer kuća nije etažirana. Može li brat tražiti onaj dio koji smo suprug i ja sami gradili?
Ukoliko Vaša majka želi ostaviti cijeli svoj dio kuće Vama, najbolje rješenje bi zaista bilo potpisivanje Ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime, ugovor o dosmrlnom uzdržavanju je prvenstveno povoljan za Vas, jer Vi postajete vlasnikom odmah nakon potpisivanja ugovora, odnosno preciznije, u trenutku kada se temeljem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju uknjižite u zemljišnim knjigama. To je bitna razlika naspram ugovora o doživotnom uzdržavanju kod kojeg se uzdržavatelj (Vi) upisuje kao vlasnik temeljem ugovora tek nakon smrti uzdržavane osobe (Vaša majka). Druga specifičnost ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, a što vrijedi i za ugovor o doživotnom uzdržavanju, je ta što ona imovina koja je navedena u ugovoru ne ulazi u ostavinu uzdržavane osobe. To znači da nužni nasljednici (u koje se prema zakonu zasigurno ubraja Vaš brat) ne bi mogli tražiti nužni dio onoga što je navedeno u ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju nakon smrti Vaše majke.

N. T.

Prethodni članakKošnice od maka
Sljedeći članakZa zbrinjavanje stajskog gnojiva OPG-u isplaćeno više od pola milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.