Radim u hrvatskoj tvrtki koja 90 % poslova obavlja u inozemstvu. Na gradilištu u Njemačkoj ozlijedio sam se, pukla mi je desna zdjelica na kuku, te sam operiran. Zanima me imam li pravo na odštetu i za pretrpljene boli? Također me zanima da li je poslodavac dužan plaćati bolovanje prema hrvatskom minimalcu ili satnici koju sam imao u inozemstvu?
S obzirom da vas je poslodavac kod kojeg ste zaposleni na neodređeno radno vrijeme uputio na privremeni rad u Saveznu Republiku Njemačku temeljem putnog naloga, jer ste naveli da vam se inozemna plaća isplaćuje u obliku dnevnica, bio je obvezan temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu za vas uplaćivati posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu. Uvjet za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu u inozemstvu osiguranika koji je upućen na rad, što se odnosi i na vas i to na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja je podnošenje prijave područnom uredu HZZO-a o upućivanju na rad u inozemstvo. Osiguraniku koji je upućen na rad u inozemstvo osigurava se na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu koja se ne može odgoditi do povratka u Republiku Hrvatsku. Međutim, što se tiče vašeg upita da li ostvarujete pravo na naknadu za privremenu nesposobnost za rad (bolovanje) po iznosu plaće koja vam se isplaćuje u Republici Hrvatskoj ili po dnevnici na koju ste ostvarivali u Saveznoj Republici Njemačkoj, bitno je utvrditi da ste vi zaposlenik poslodavca koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj unatoč činjenici da ste privremeno upućeni na rad u inozemstvo, te stoga imate pravo na naknadu plaće zbog bolovanja koja ne može biti niža od 70 % osnovice za naknadu plaće, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće, za puno radno vrijeme, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO- a iznosi 4.257,28 kuna. Izvješćujemo vas da kod utvrđene ozljede na radu, a što je vaš poslodavac bio dužan prijaviti putem obrasca OR nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvarujete pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad u visini od 100 posto od osnovice za naknadu utvrđenu u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i Pravilniku o pravima uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti. Ujedno, predlažem da pokrenete postupak za utvrđivanje tjelesnog oštećenja, odnosno invalidnosti, i to temeljem prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i njegovog mišljenja o vašem zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti koja obuhvaća uz pripadajuću medicinsku dokumentaciju i izvješće o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika (tiskanica I-IN), te izvješće o općim podacima o osiguraniku s opisom poslova koje osiguranik obavlja (tiskanica 2-IN). Unatoč činjenici da se nezgoda dogodila na gradilištu u SR Njemačkoj na koje vas je uputio poslodavac iz Republike Hrvatske, predlažemo da se pokušate i sporazumno dogovoriti s poslodavcem o naknadi štete ili možete sudskim putem zatražiti naknadu štete zbog ozljede na radu, ako je ista stvarno i nastala.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakPorezni status OPG-a
Sljedeći članakSočne kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.