Ima li susjed pravo držati koze do moje ograde? Naime, prije je koristio moju ogradu s jedne strane, no kad sam ja između dva betonska stupa porezao svoju pletenu mrežu, tada je on stavio svoju staru i klimavu mrežu koja se ponekad naslanja i na moju, te je uništava. Kome se mogu obratiti zbog njegovog nemara?
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da je svaki vlasnik dužan s desne strane svojeg glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano ili ako postoji drugi mjesni običaj. Ograda koja se nalazi isključivo na nekretnini jednog vlasnika u vlasništvu je onog vlasnika čije je zemljište. Vlasnik ograde dužan je svoju ogradu održavati u dobrom stanju i uvijek treba paziti da svojom ogradom ne nanosi štetu susjedu. Zajedničkom ogradom smatra se ograda između susjednih nekretnina koja je u suvlasništvu susjeda s obje strane međe. Zajedničku ogradu svaki od susjeda može koristiti sa svoje nekretnine do polovine širine ograde, susjed ne smije poduzimati ništa što bi dovelo do oštećenja ograde. Troškove održavanja zajedničke ograde snose na jednake dijelove njezini suvlasnici. Suvlasnici ograde će solidarno odgovarati za štetu koja će nastati trećima ako ogradu ne održavaju u ispravnom stanju. Držanje domaćih životinja u gospodarske svrhe treba biti u skladu s propisima o zaštiti okoliša i propisima koji određuju uvjete za dobrobit životinja. Zemljište na kojem se drže domaće životinje mora biti ograđeno ogradom dovoljne visine i čvrstoće da je životinje ne mogu preskočiti ili napustiti zemljište. Jedinica lokalne samouprave trebala bi donijeti Odluku o načini držanja domaćih životinja. Nadzor nad provedbom propisa kojima se određuje način držanja domaćih životinja provode komunalni redari koji su u nadležnosti jedinice lokalne samouprave te Poljoprivredna i Veterinarska inspekcija koje su u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.
Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.
