U ovogodišnjem vinu pojavila se prevelika kiselost, te molim za savjet kako to sanirati. Octena kiselina je 2.50 g/L.
Visoka koncentracija octene kiseline u vinu znak je bolesti vina-octikavosti. Octikavost je jedna od najčešćih i najopasnijih bolesti vina koja se pojavljuje tijekom vinifikacije, a i poslije, uglavnom kao posljedica nemara kod proizvodnje i njege vina. Bolest uzrokuju octene bakterije, a pospješuje ju visoka temperatura (30-35 °C), niža kiselina i viši pH, niži alkoholi, te prisutnost kisika. U tijeku fermentacije, radom kvasaca, stvara se fiziološka octena kiselina kiselina i to od 0,2 do 0,8 g/L. Radom octenih bakterija uz prisutnost kisika, pretvara se alkohol preko acetaldehida u octenu kiselinu. Pojava se prepoznaje po okusu i mirisu na ocat. Octikavost se sprječava preradom zdravog grožđa, predbistrenjem mošta, dodavanjem selekcioniranih kvasaca, primjerenim sumporenjem, održavanjem higijene u podrumu i držanjem vina u reduktivnim uvjetima (bez pristupa zraka). Takvo vino se nažalost ne može tretirati enološkim sredstvima ili podvrgavati bistrenju i filtraciji kako bi se smanjile koncentracije octene kiseline. Octena kiselina se u vinu izražava kao hlapiva kiselost i ona ne smije premašiti koncentraciju od 1,1 g/L u bijelim vinima ili 1,2 g/L u crnim vinima. Vino s velikom koncentracijom octene kiseline može se preraditi u ocat

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Prethodni članak13. listopada – zadnji dan za podnošenje zahtjeva za operacije 7.1.1.
Sljedeći članakBosch i Bayer digitaliziraju poljoprivredna gospodarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.