Prvi put kupujem grožđe i ne znam kako mogu pripremiti kvasce za fermentaciju i molim za pomoć?

ODGOVOR

Vrlo česta greška u praksi radi se upravo prilikom dodavanja kvasca u mošt. Naime, mnogi smatraju da je dovoljno izravno dodati dehidrirani kvasac u mošt bez ikakve pripreme. Naravno i takav način može pokrenuti fermentaciju, ali sa znatno lošijim rezultatima. Uspješna alkoholna fermentacija ovisi upravo o pravilnoj rehidraciji ili pripremi kvasca. Kao što sama riječ kaže, kvasac se nalazi u dehidriranoj formi. Prilikom proizvodnje kvasca cilj je izvući maksimalnu količinu vode iz stanice kvasca čime on ostaje vitalan, a njegove metaboličke funkcije svedu se na minimum. Time on ulazi u svojevrstan „zimski san“ i s takvom malom količinom vode (5-8 %) može izdržati i do 36 mjeseci.

Kako bi opet bio aktivan i provodio fermentaciju, potrebno mu je vratiti izgubljenu vodu. Upravo taj proces nazivamo rehidracija kvasca i vrlo je važan postupak u njegovoj pripremi. Mošt je vrlo nepovoljan medij za život i razmnožavanje kvasaca Saccharomyces: visoki osmotski tlak (uslijed visokih koncentracija šećera), niski pH, visoke koncentracije SO2 kao nezaobilaznog antioksidansa u proizvodnji vina. Selekcionirani kvasci mogu se jako dobro oduprijeti takvim uvjetima ako su dobro pripremljeni prije dodavanja u mošt. Pravilna rehidracija kvasca omogućava brzu prilagodbu na teške uvjete u moštu, brz početak fermentacije i potpunu fermentaciju do suhog vina. Nepravilna rehidracija s druge strane ima za posljedicu usporenu ili čak zastoj u fermentaciji koji može štetiti kvaliteti vina. Postupak rehidracije kvasca jednostavan je i kratkotrajan proces stoga ga svatko može provesti.

Rehidraciju kvasca treba provesti u čistoj vodi. Treba voditi računa o temperaturi vode koja treba biti 35-40 °C, ne više. Temperatura vode iznad 43 °C dovodi do oštećenja kvasaca i njihovog odumiranja. Jednako tako, niske temperature ispod 30 °C mogu oštetiti stanične membrane kvasaca. Vodu pripremite u čistoj posudi adekvatnog volumena jer pojedini kvasci mogu jače ili manje pjeniti tijekom rehidracije. Prije nego kvasac dodamo u vodu, potrebno je izvagati točno određenu količinu kvasca. Na tržištu dehidrirani kvasci dolaze u obliku granula. Prilikom doziranja potrebno je pratiti upute proizvođača. Obično se doze kreću od 20-30 g/100L mošta ili masulja, što osigurava dovoljno veliku populaciju kvasca.

Ako mošt sadrži više koncentracije šećera (iznad 104 °Oe) preporuča se dodati 30 g/100L mošta kvasca. Postupak rehidracije počinje grijanjem vode i dodavanjem kvasca u toplu vodu. Omjer kvasca i vode treba biti 1:10, što bi značilo da 1 g kvasca dodajemo u 10 mL vode. Kad kvasac dodamo u vodu potrebno je razbiti sve grudice uz konstantno miješanje. Nakon toga pričekamo 15-30 min. (ne više od 30 min.). Tijekom tog vremena počinju vizualne promjene i pojavljuju se pjena i mjehurići. Treba naglasiti da pjenjenje nije pokazatelj aktivnosti kvasaca. Ovo svojstvo isključivo ovisi o soju kvasca koji se koristi. Nakon 30 min. ponovo promiješamo kvasac i sve zajedno dodajemo u mošt ili masulj koji želimo inokulirati. Prilikom toga treba provjeriti da temperaturna razlika mošta ili masulja nije veća od 10 °C u usporedbi s kvascem. Time izbjegavamo temperaturni šok za kvasac. Temperatura mošta ne bi smjela biti niža od 15 °C.

Prethodni članakOtvaranje OPG-a za strance
Sljedeći članakPatka mandarinka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.