Kako napraviti vino od meda?


Vino od meda kod nas nije zaštićeni proizvod tako da ni način proizvodnje nije točno definiran. Za proizvodnju vina od meda potrebno je otopiti med u većoj količini tople vode (na 100 l vode dodati 30 – 40 kg meda)! Nakon otapanja meda pomoću refraktometra se očita količina šećera u otopini. O količini šećera u otopini ovisi alkoholna jakost budućeg vina. Npr., ukoliko otopina ima 17% šećera, u budućem vinu možemo očekivati oko 11,2 vol. % alkohola. Ako želimo viši sadržaj alkohola, otopini moramo dodati još meda. Otopinu je potrebno zagrijati (na oko 65 ºC) radi uništavanja štetnih mikroorganizama.

Tijekom zagrijavanja stvara se pjena koju je potrebno ukloniti. Ako ne uklonimo pjenu, vino će biti lošijeg okusa. Nakon zagrijavanja, otopina se hladi na oko 20 ºC. U ohlađenu otopinu preporučuje se dodati 2,5 – 3 g/l kiseline. Može se dodavati mliječna i/ili vinska kiselina. Kiselinu je potrebno prethodno otopiti u manjoj količini slatke otopine. Mogu se, po želji, dodavati i različiti začini, koji će vinu dati gorčinu. Vrsta meda također ima svoj utjecaj na kvalitetu proizvoda.

Najbolje je koristiti čisti, vrcani pčelinji med. Tako pripremljenoj otopini dodaje se selekcionirani vinski kvasac (40 – 50 g/100 l) kako bi pokrenuli proces alkoholnog vrenja. Kvasac je potrebno prethodno razmnožiti u manjoj količini tople slatke otopine. Dodaje se i hrana za kvasce kako bi izbjegli zastoj vrenja. Najbolje je vrenje provoditi u posudama od nehrđajućeg čelika (inoxa). Posuda se zatvori poklopcem i na nju se stavi vreljnjača. Nakon završenog vrenja, vino je potrebno zasumporiti i pretočiti.

Prethodni članakMješavina meda i octa?
Sljedeći članakPrilog broja: Podizanje energetskih nasada za proizvodnju biomase
Antonija Tomić, dipl. ing. agr.
Viši stručni suradnik na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Objavila je više stručnih radova, te sudjelovala na znanstvenom i na više stručnih projekata. Područje rada vezano joj je uz analitiku vina te tehnologiju i kemijski sastav voćnih vina. Rođena je 1979. godine u Šibeniku. Diplomirala je 2003. godine na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo na temu „Utjecaj oprašivača na masu i obojenost plodova jabuke sorte Golden delicious klon B“. Od 2003. godine djelatnica je Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uže područje rada joj je analitika vina. Znanstveni interesi vezani su joj uz tehnologiju i kemijski sastav voćnih vina. Bila je suradnik na znanstvenom i na više stručnih projekata. Od 2010. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH.