Na Malom Lošinju imam jednu veliku parcelu pa bih posadio trešnje. Zanima me da li je moguće i koliko je dobro zasaditi isključivo samooplodne sorte trešnje. Površina parcele je oko 15.000 m2. Koliko bi sadnica mogao posaditi?


Naravno da je moguć uzgoj isključivo samooplodnih sorata trešanja. Sorte su novije introdukcije i lako se mogu nabaviti. Osim samooplodnosti, posjeduju izvrsnu kvalitetu i senzorne osobine ploda (hrskavost, otpornost na pucanje, boja, dobar omjer šećera i kiselina). Najčešće i lako dostupne sorte su stella, sunburst, lapins, celeste, new star, isabella, sweetheart. Osim što su samooplodne, one su i izvrsni oprašivači drugim sortama trešanja. Primjerice, Stella je univerzalni oprašivač za brojne druge sorte trešanja. Što se tiče broja sadnica na hektar i pol, on ovisi o vrsti podloge i sustavu uzgoja.

Pretpostavljam da je riječ o poluintenzivnom uzgoju, onda je sadnja na razmak 5,0 x 3,0 m. Gustoća sklopa iznosi 666 stabala/ha ili 15 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici su različiti, od vretenaste piramide do vretenastog grma. Ako je razmak sadnje 4,0 x 2,5 m, tada gustoća sklopa iznosi 1000 stabala/ha ili 10 m2 hranidbenog prostora po jednom stablu. Uzgojni oblici koji se tada koriste su uske vretenaste piramide i ostale klasične vretenaste forme na podlogama veće bujnosti.

Prethodni članakZašto lišće bugenvilije žuti?
Sljedeći članakTko smije biti upisan kao član OPG-a?
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.