Magnolija duže vrijeme ima dosta uvijene listove, a čini mi se da su bili i zeleniji. Kad smo otkopali smo tlo ispod stabla i pronašli smo debele i bijele crve. Što nam je činiti?

ODGOVOR

Ako pronađeni veliki, bijeli i debeli crvi imaju noge i smeđu glavu, a tijelo im je svinuto i veličine do 50 mm, tada se vjerojatno radi o napadu zemljišnog štetnika – ličinkama hrušta (grčice). Njihov razvoj u tlu traje 2-3 godine, a najveće štete rade u drugoj godini ili na početku treće godine nakon masovnog leta odraslih oblika hrušta (Melolontha melolontha).

Kod nas se češće javlja u brdskim krajevima južno od Save, ali također u okolici Zagreba, Čakovca, Virovitice, Požege… Odrasli oblici (ženke) najradije odlažu jaja u ne previše zbijeno tlo, a ličinke čitav život provode u tlu. Ubrajaju se među najvažnije štetnike povrća i krumpira.

Kako ih suzbiti?

Kurativno se zemljišni štetnici teže suzbijaju. Praktično smo se uvjerili u učinkovitost zalijevanja zemljišta oko napadnutih biljaka otopinom iz skupine sintetskog piretroida (npr. deltametrin i sl.), a naročito su rezultati bili dobri protiv ličinki žičnjaka (Elateridae). Moguće da bi iste rezultate dobili primjenom otopine botaničkih ili biljnih piretrina, prikladnih za ekološku proizvodnju (npr. u pripravcima Abanto, Asset Five, Krisant, Pyregard, Kenyatox verde i sl.).

Moguće je za suzbijanje ličinki hrušta koristiti i entomopatogenu nematodu Heterorhabditis bacteriophora u pripravku Nemagreen. Nemagreen se pomiješa u preporučenom omjeru s vodom i pripremljenom otopinom se zalije površina ispod napadnute biljke (magnolije). Na tržištu su pakiranja za 20, 100 ili 1000 četvornih metara površine tla (“Pro-eco” d.o.o, tel. 042/408-560).

Naknadno, tretirano zemljište zalijevajte da se nematode isperu u tlo. Bolje je tretiranje nematodama provesti u večernjim satima (jer su nematode osjetljive na direktno sunčevo zračenje). Slijedećih 6 tjedana održavajte tlo vlažnim, zalijevajte prema potrebi. Napadnute ličinke se oboje u crveno-smeđu boju, te ugibaju nakon 1-2 tjedna. Na tržištu se mogu pronaći i gnojiva s odbijajućim djelovanjem na zemljišne štetnike: npr. IlsaNeem i StyriaFert Veggie (izvor: “Pro-eco” d.o.o., Novi Marof). Njihova je primjena učinkovitija ako se koriste preventivno, prije uočenih posljedica napada štetnika u zemljištu.

Prethodni članakSuzbijanje žitnog balca
Sljedeći članakKako zaštititi mladi vinograd?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.