Nakon što je Europska komisija zabranila sredstva za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, djelatnu tvar koja se koristi za sprječavanje klijanja uskladištenog krumpira, hrvatski proizvođači merkantilnog krumpira našli su se u vrlo nepovoljnoj situaciji, s obzirom da na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji alternativa klorprofamu. Za zaštitu klijanja gomolja krumpira, sukladno novim sredstvima za zaštitu bilja i novim tehnologijama primjene, potrebno je izgraditi nova, tehnički savršenija i bitno skuplja nepropusna skladišta, što je veliki financijski izdatak koji proizvođači merkantilnog krumpira ne mogu osigurati bez pomoći države.

Stoga je nedavno objavljen natječaj za provedbu Podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1. »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – ulaganja u skladišne kapacitete za krumpir kojim Ministarstvo poljoprivrede stavlja na raspolaganje 100 milijuna kuna proizvođačima krumpira za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih kapaciteta za krumpir, a kako bi im se omogućilo daljnje poslovanje u skladu s važećim EU propisima. 

Države članice su morale oduzeti registracije sredstvima za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam, regulator rasta za sprečavanje klijanja konzumnog krumpira tijekom skladištenja, najkasnije do 8. siječnja 2020. godine. Sve zalihe sredstava za zaštitu bilja koja sadrže klorprofam moraju se potrošiti i maknuti s tržišta država članica do 8. listopada 2020. godine.

Tko se može javiti na natječaj?

Prihvatljivi korisnici su pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika kao i proizvođačke organizacije. Intenzitet potpore iznosi do 50 % prihvatljivih troškova projekta uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici ili za ulaganja koja se odvijaju u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajedničke projekte (uključuje i projekte koje provode zadruge ili proizvođačke organizacije).

Najveći intenzitet potpore po projektu iznosi do 70 %. Najveći iznos potpore je 500.000,00 EUR-a, odnosno za zajedničke projekte 1.000.000,00 EUR-a. Prijave na natječaj moguće je podnijeti od 24. kolovoza do 23. listopada 2020.

Povodom objave natječaja razgovarali smo s predsjednikom Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira, Damirom Mesarićem.

  • Je li kod donošenja Mjere bilo konzultacija s Udrugom? Jeste li zadovoljni donesenom Mjerom i koliko će ona pomoći?

-Mjera za izgradnju skladišta donijeta je na inicijtivu Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira u suradnji sa Udrugom proizvođača povrća i voća”Zeljari”Općine Vidovec iz Varaždinske županije i Udruge proizvođača Ličkog krumpira. Uz pomoć Hrvatske poljoprivredne komore i stručnih suradnika pregovarali smo s Ministarstvom poljoprivrede od jeseni prošle godine. Održali smo niz sastanaka na kojima smo tražili rješenja problema proizvodnje i skladištenja krumpira. Mogu reći da su u Ministarstvu bili spremni na suradnju,slušali su naše prijedloge i u okviru zakona i mogućnosti RH odobrena je ova Mjera koja je spas za daljnju proizvodnju krumpira u RH.

  • S obzirom da za provođenje Mjere treba vremena i administriranja (obrada natječaja i donošenje Odluka, te dodjela sredstava), kad bi se skladišta uopće mogla izgraditi prema najranijim procjenama ?

Nama su skladišta potrebna najkasnije do jeseni sljedeće godine. U Ministarstvu su pokazali razumijevanje da obrada dokumentacije,donošenje Odluka i dodjela sredstava mora biti u što kraćem roku da bi na proljeće mogli krenuti s izgradnjom ili adaptacijama.

  • Koliko članova udruge će sudjelovati na natječaju, koliko se skladišta planira izgraditi i jesu li predviđena sredstva dovoljna? Hoće li biti zajedničkih prijava s obzirom na nedavno donesenu strategiju povezivanja proizvođača iz sektora voća i povrća u proizvođačku organizaciju?

Udruga je u veljači ove godine provela anketu na razini RH i iskazan je interes za izgradnju 25 novih skladišta i 30 rekonstrukcija postojećih. Kapacitet skladištenja bi bio za oko 50 000 t.  Nadamo se da će osigurana sredstva biti dovoljna. Kroz Mjeru se potiče udruživanje u Proizvođačke organizacije( podnijet je zahtjev za 3 PO), zadruge, partnerstvo i slično, što je dobro jer samo tako možemo biti konkurentniji na tržištu. 

  • Kakva je trenutno situacija s proizvodnjom krumpira, s obzirom na vremenske okolnosti i koliki se očekuje urod? Je li zbog koronavirusa i euforije oko podizanja samodostatnosti poljoprivrednih proizvoda, pa tako i krumpira, posađeno više hektara krumpira nego u 2019?

-Ova godina je povoljna što se tiče vremenskih uvjeta za proizvodnju krumpira. Imamo dobre prinose i odličnu kvalitetu. Zasađene površine su otprilike na razini prošle godine, ali je prinos veći za 20-30 %.Hrvatska je samodostatna u proizvodnji krumpira i nema potrebe za uvozom.

  • Pokrenuli ste i robnu marku „Međimurski kalamper“. Hoće li to spriječiti pokušaje prevara i stavljanja na tržište krumpira kao međimurskog, a koji to nije?

-Robna marka “Međimurski kalamper” krenula je na tržište  u kolovozu u zajedničkom prepoznatljivom pakiranju od 2,5 kg. Postavljeni su visoki standardi kvalitete i sigurnosti, a mogu ga pakirati i stavljati na tržište proizvođači koji imaju Ugovor o korištenju robne marke sa UMPMK i Međimurskom županijom, uz poštivanje Pravilnika o proizvodnji,nadzoru i korištenju robne marke “Međimurski kalamper”. Nadzor vrši Odbor sastavljen od predstavnika struke, Međimurske županije i UMPMK.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIsplati li se slobodno držanje kokoši?
Sljedeći članakSvestrani stroj za rad u vinogradu
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.