Bromelije su zadivljujuće biljke, kako zbog svog egzotičnog izgleda, tako i zbog skromnih potreba za njegom. Osim estetske namjene korisne su te služe i za pročišćavanje zraka u otvorenom i zatvorenom prostoru, a ako ih namjeravate uzgajati u vašem domu, važno je naučiti kako se o njoj brinuti.

U porodici bromelija (Bromeliaceae) postoji više od tri tisuće poznatih vrsta, a neke od vrlo cijenjenih vrsta su iz rodova: Guzmania, Vriesea, Aechmea, Billbergia i Neoregelia.

Oprez kod presađivanja

Prilikom sadnje bromelija možete se odlučiti za bilo koji materijal lonca u koje ćete ih saditi: metalni, plastični ili glineni, iako se smatra da je glineni materijal jedan od boljih i kvalitetnijih materijala. Lonci od terakote su izvrsna opcija jer su izdržljivi te upijaju višak vode. Kod bromelija je puno važnije (od materijala lonca u koji su posađene), veličina lonca, dakle ,,ne vole’’prevelike lonce već ‘’vole’’ rasti u manjim tijesnijim loncima. Najvažniji savjet je da izbjegavate presaditi biljke u veliki lonac; no kad to trebate, nemojte prije nego što vidite da korijenje viri iz dna, tj. da je lonac zaista tijesan; važno je i napraviti rupe na dnu lonca.

Zaštititi ih od izravne sunčane svjetlosti

Bromelije imaju veliku toleranciju na slabo osvjetljene prostore, njihovi listovi mogu dobro fotosintetizirati i pri manjoj količini svjetla kakva vlada u interijerima. Idealno je držati bromeliju na suncu tijekom jutarnjih sati i zaštititi od izravne sunčane svjetlosti nakon toga; istočni prozor ili malo udaljen od prozora prema zapadu ili jugu, gdje ne prima cjelodnevne izravne sunčane zrake, također je pravo mjesto za uzgoj bromelija u zatvorenom prostoru. Zemlju u loncu, tj. mješavinu možete napraviti i sami: jedan dio tresetne mahovine te drugi dio perlita te malo usitnjene kore; dakle trebaju lakšu i propusnu zemlju. Što se tiče zalijevanja, bitno je da se bromelije ne prezalijevaju.

Bromelije ne vole temperature niže od 5 stupnjeva, a važno je ne prezalijevati bromelije jer to dovodi do uginuća biljke

Ove biljke mogu podnijeti široki raspon temperatura, obično raspon od 12 do 28 °C smatra se prikladnim. Ne izlažite ih ispod 5 °C jer na te temperature nisu navikle. Bromelija je tropska biljka te u hladnim krajevima trebate paziti kako ćete je uzgojiti.

Bromelija nema potrebe za gnojidbom. Ako kvaliteta tla nije loša, lako možete pribjeći dodavanju komposta kasnije, ako i kad primjetite da biljka slabije napreduje. Možete koristiti dobro uravnoteženo, svenamjensko tekuće gnojivo, razrijeđeno napola, samo jednom u vegetacijskoj sezoni. Bromelije sporo rastu, a dodavanje previše gnojiva može dovesti i do ugibanja biljke.

Vole vlažno okruženje

Bromelije vole vlažno okruženje, s razinom vlage od 50 do 60 % te ih možete Aechmea fasciata svakodnevno orošavati vodom (dobro je vodu ostaviti da malo ishlapi klor ili pak koristiti destiliranu vodu). Zalijevajte bromelije u lisnu rozetu do trenutka kad nikne cvjetna stapka, a nakon toga ih zalijevajte umjereno u supstrat, jednom tjedno i to naravno kad se supstrat isuši. Do truljena korijenja može doći uslijed prezalijevanja. Uobičajene štetočine poput lisnih uši i paukovih grinja lako rješavamo neemovim uljem, organskim insekticidnim sapunom ili pak mehanički mlazom vode kojim ispiremo štetočine.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakODRŽANA 1. BASF AGROKONFERENCIJA: „Ciljaj visoko“
Sljedeći članakLjekovita svojstva pastirske torbice
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.