Bromelije su zadivljujuće biljke, kako zbog svog egzotičnog izgleda, tako i zbog skromnih potreba za njegom. Osim estetske namjene korisne su te služe i za pročišćavanje zraka u otvorenom i zatvorenom prostoru, a ako ih namjeravate uzgajati u vašem domu, važno je naučiti kako se o njoj brinuti.

U porodici bromelija (Bromeliaceae) postoji više od tri tisuće poznatih vrsta, a neke od vrlo cijenjenih vrsta su iz rodova: Guzmania, Vriesea, Aechmea, Billbergia i Neoregelia.

Oprez kod presađivanja

Prilikom sadnje bromelija možete se odlučiti za bilo koji materijal lonca u koje ćete ih saditi: metalni, plastični ili glineni, iako se smatra da je glineni materijal jedan od boljih i kvalitetnijih materijala. Lonci od terakote su izvrsna opcija jer su izdržljivi te upijaju višak vode. Kod bromelija je puno važnije (od materijala lonca u koji su posađene), veličina lonca, dakle ,,ne vole’’prevelike lonce već ‘’vole’’ rasti u manjim tijesnijim loncima. Najvažniji savjet je da izbjegavate presaditi biljke u veliki lonac; no kad to trebate, nemojte prije nego što vidite da korijenje viri iz dna, tj. da je lonac zaista tijesan; važno je i napraviti rupe na dnu lonca.

Zaštititi ih od izravne sunčane svjetlosti

Bromelije imaju veliku toleranciju na slabo osvjetljene prostore, njihovi listovi mogu dobro fotosintetizirati i pri manjoj količini svjetla kakva vlada u interijerima. Idealno je držati bromeliju na suncu tijekom jutarnjih sati i zaštititi od izravne sunčane svjetlosti nakon toga; istočni prozor ili malo udaljen od prozora prema zapadu ili jugu, gdje ne prima cjelodnevne izravne sunčane zrake, također je pravo mjesto za uzgoj bromelija u zatvorenom prostoru. Zemlju u loncu, tj. mješavinu možete napraviti i sami: jedan dio tresetne mahovine te drugi dio perlita te malo usitnjene kore; dakle trebaju lakšu i propusnu zemlju. Što se tiče zalijevanja, bitno je da se bromelije ne prezalijevaju.

Bromelije ne vole temperature niže od 5 stupnjeva, a važno je ne prezalijevati bromelije jer to dovodi do uginuća biljke

Ove biljke mogu podnijeti široki raspon temperatura, obično raspon od 12 do 28 °C smatra se prikladnim. Ne izlažite ih ispod 5 °C jer na te temperature nisu navikle. Bromelija je tropska biljka te u hladnim krajevima trebate paziti kako ćete je uzgojiti.

Bromelija nema potrebe za gnojidbom. Ako kvaliteta tla nije loša, lako možete pribjeći dodavanju komposta kasnije, ako i kad primjetite da biljka slabije napreduje. Možete koristiti dobro uravnoteženo, svenamjensko tekuće gnojivo, razrijeđeno napola, samo jednom u vegetacijskoj sezoni. Bromelije sporo rastu, a dodavanje previše gnojiva može dovesti i do ugibanja biljke.

Vole vlažno okruženje

Bromelije vole vlažno okruženje, s razinom vlage od 50 do 60 % te ih možete Aechmea fasciata svakodnevno orošavati vodom (dobro je vodu ostaviti da malo ishlapi klor ili pak koristiti destiliranu vodu). Zalijevajte bromelije u lisnu rozetu do trenutka kad nikne cvjetna stapka, a nakon toga ih zalijevajte umjereno u supstrat, jednom tjedno i to naravno kad se supstrat isuši. Do truljena korijenja može doći uslijed prezalijevanja. Uobičajene štetočine poput lisnih uši i paukovih grinja lako rješavamo neemovim uljem, organskim insekticidnim sapunom ili pak mehanički mlazom vode kojim ispiremo štetočine.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakODRŽANA 1. BASF AGROKONFERENCIJA: „Ciljaj visoko“
Sljedeći članakLjekovita svojstva pastirske torbice
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.