Među korjenasto povrće ubrajamo mrkvu, peršin, pastrnjak, celer, kopar i komorač. Spadaju u botaničku porodicu štitarke (Umbeliferae). Ove su biljke dvogodišnjeg razvoja, a lisnu rozetu i zadebljali korijen u prvoj godini uzgajamo kao povrće.
Gotovo sve nabrojane povrtne vrste proizvodimo na manjim površinama za potrebe domaćinstva (vrtovima uz okućnice ili vikendice) te se korovi pritom suzbijaju mehanički (najčešće čupanjem i kopanjem). No, korjenasto se povrće uzgaja na većim površinama za industrijsku preradu ili za prodaju u svježem stanju, a neželjene su biljke ili korovi tada ograničavajući čimbenik koji može u potpunosti uništiti planirane prinose.
Celer i pastrnjak pritom uzgajamo iz presadnica pa se korovi tada također mogu učinkovito suzbijati mehanički (kultivacijom, kopanjem i čupanjem). Ipak, prilikom sjetve mrkve i peršina usjevi sporo niču pa ih u početku razvoja nadvladaju jednogodišnji širokolisni i uskolisni korovi (npr. ambrozija, loboda, šćir, dvornici, koštan, muhari i dr.)
Treba unaprijed suzbiti neželjene korove
Sjetvu sitno-sjemenih korjenastih povrtnica (mrkva, peršin) treba izbjegavati na površinama gdje dominiraju višegodišnji korovi (npr. slak, osjak, pirika, divlji sirak i dr.) Takve je korove potrebno suzbiti u godinama koje prethode uzgoju mrkve i peršina. Osim što umanjuju prirod, korovi deformiraju korijen, a oni koji se razviju u vegetaciji otežavaju vađenje korijena.
Najvažniji način suzbijanja korova pri uzgoju korjenastog povrća na većim površinama je korištenjem herbicida. To su kemijski spojevi koji primijenjeni na propisan način (u određeno vrijeme, u određenoj količini) suzbijaju ili sprječavaju razvoj neželjenih biljaka ili korova. Među njihovim važnijim svojstvima ističemo selektivnost i učinkovitost. Selektivnost je takva primjena herbicida kojom suzbijamo neželjene vrste (korove), a pošteđujemo željenu kulturu.
To postižemo primjenom herbicida prije sjetve ili sadnje (npr. pendimetalin na pripremljeno tlo prije sadnje presadnica celera korjenaša); prskanjem nakon sjetve, a prije nicanja (npr. klomazon u usjevima mrkve) ili korištenjem herbicida nakon nicanja usjeva i korova (npr. cikloksidim u usjevima mrkve). U korjenastom povrću mogu se koristiti samo registrirani i selektivni herbicidi (vidi Tablice 1.-2.).
U primjeni nakon nicanja usjeva selektivnost herbicida ovisi o primijenjenoj količini, fazi razvoja kulture u vrijeme tretiranja, zatim anatomskim, morfološkim i fiziološkim razlikama između korova i kulture te vremenskim prilikama prije i nakon tretiranja. Totalnim ili neselektivnim herbicidima suzbijamo svu vegetaciju. Primjenjujemo ih prije sjetve ili sadnje neke kulture kad želimo preko lista suzbijati višegodišnje korove (npr. primjenom glifosata).
Učinkovitost ili djelotvornost nekog herbicida najviše određuju njegove kemijske značajke, molekularni sastav i način djelovanja te zabilježeni vremenski uvjeti prije i nakon njihove primjene.
Tablica 1. Herbicidi dopušteni u našoj zemlji za primjenu u usjevima mrkve
…
Tablica 2. Herbicidi dopušteni u našoj zemlji za primjenu u usjevima celera
…
Kojim pripravcima suzbiti korov u mrkvi, koji herbicidi su dopušteni u našoj zemlji u usjevima mrkve, u koje vrijeme primijeniti pojedini herbicid i u kojim količinama, kako pojedini pripravak djeluje na mrkvu, koji su herbicidi dopušteni u našoj zemlji u usjevima celera, kako koji pripravak djeluje na pojedini korov kao i kako suzbiti korove u usjevima peršina saznajte u tiskanom izdanju Gospodarskog lista broj 8 od 01. svibnja 2020.
