Osnovna i predsjetvena gnojidba povrća

58

Sponzorirani prilog

""Primjenom organskog gnojiva tlo postaje rahlije, prozračnije, bolje mikrobiološke aktivnosti, bolje je propusnosti za vodu, brže se zagrijava u proljeće, jer bolje upija i provodi toplinu što vrlo povoljno utječe na brži početni razvoj mlade biljke. Najbolje ga je unijeti u tlo u jesen zaoravanjem, međutim ukoliko se to ne obavi tada može i u proljeće s tim da se koristi u količini od 25-40 kg na 10 m2.

Primjenom samo stajskog gnojiva ne osiguravamo povrću dovoljnu količinu hranjiva, pa se uz gnojidbu stajskim gnojivom obavezno primjenjuju i mineralna NPK gnojiva.

Gnojidba organskim gnojivima

Plodovito povrće poput rajčice, paprike, krastavaca, patlidžana vrlo dobro reagira na gnojidbu organskim gnojivima, stoga je primjena 25-40 kg na 10 m2 neizostavna agrotehnička mjera u proizvodnji. Uz stajnjak na tlima koja su slabo opskrbljena fosforom i kalijem, primjenjuje se još i 0,5-0,7 kg/10 m2 NPK 7-20-30, s tim da se 2/3 gnojiva unese dubokom obradom u jesen ili rano u proljeće, a preostala 1/3 se unosi u tlo prilikom pripreme tla za sadnju nekim rotirajućim oruđem. Pred sadnju dodaje se također i Urea (0,15-0,2 kg/10 m2) koja sadrži amidni oblik dušika koji se duže zadržava i duže djeluje u tlu ili se može primijeniti startno gnojivo NPK 20-10-10 u količini 0,2 kg/10 m2. Tijekom vegetacije obavljaju se dvije prihrane KAN-om u količini od 0,1-0,15 kg/10 m2. Prva prihrana obavlja se nakon što se presadnice dobro ukorijene, a druga prihrana nakon zametanja prvih plodova. Za korijenasto povrće karakteristično je da dolazi na drugo mjesto u plodoredu i najbolje uspjeva nakon kultura koje su bile obilno gnojene stajskim gnojivom. Zbog toga što gnojidba stajskim gnojivom ili nerazgrađeni biljni ostaci mogu izazvati grananje i nepravilnost zadebljalog korijena i time omogućiti napad raznim štetnicima iz tla. Prije sjetve mrkve, peršina i pastrnjaka obavlja se gnojidba s 0,7 – 0,8 kg/10 m2 NPK 7-20-30. Predsjetvena priprema tla mora biti izuzetno kvalitetno obavljena da omogući kvalitetnu sjetvu i brzo nicanje. Prilikom međuredne kultivacije usjev se još prihrani s 0,2 kg/10 m2 KAN-a, koji se raspodijeli u dva jednaka obroka. Prva je prihrana kada biljčice imaju 5 – 6 razvijenih listova, a druga mjesec dana nakon toga. S dušikom se ne smije pretjerivati jer prevelike količine dušika mogu uzrokovati prebujnu lisnu masu, slabu obojenost korijena i slabu skladišnu sposobnost, odnosno brže kvarenje.

Mahunasto povrće, kao grah i grašak, su kulture osjetljive na stajsko gnojivo i ostala organska gnojiva. Primjena stajskog gnojiva preporučljiva je samo na tlima koja su siromašna humusom.

Na plodnim tlima stajsko gnojivo može znatno povećati sadržaj dušika u tlu, što će imati za posljedicu prebujan rast biljaka i slabo zametanje mahuna.

Dušik u gnojidbi

Grah i grašak su leguminoze za koje je karakteristično da na korijenju imaju simbiotske bakterije posredstvom kojih se djelomično opskrbljuju dušikom iz zraka i vrlo je važno da u prvim fazama razvoja imaju na raspolaganju dovoljno dušika dok ne počnu koristiti dušik iz kvržica. Radi toga se gnoje mineralnim gnojivima, pri pripremi tla za sjetvu primjenjuje se 0,5 kg NPK 7-20-30 na 10 m2. Prihranu u količini od 0,15 g/10 m2 je najbolje obaviti u ranim fazama rasta i razvoja odnosno u fazi tri lista kako bismo osigurali dovoljno dušika za početni rast. Ne treba pretjerivati s dušikom jer tada samo buja nadzemna zelena masa, mahune se slabije zameću i razvijaju i produžuje se vegetacija.

Mahunarke su posebice osjetljive na nedostatak mikrohranjiva željeza (Fe) i mangana (Mn) koji neposredno sudjeluju u tvorbi bjelančevina i kao posljedica njihovog manjka dolazi do smanjenja prehrambene vrijednosti ploda. Stoga je preporučljivo primjenjivati tekuće gnojivo Fertinu P za povrće koja uz osnovna hranjiva sadrži i potrebna mikrohranjiva. Fertina P primjenjuje se u koncentraciji 0,5 – 2 %, niže koncentracije dok je biljka još mala i nerazvijena, a kasnije se koncentracija povećava do 2 % kako odmiče razvojni ciklus biljke.

"" 

 

e-mail: prod@petrokemija.hr
www.petrokemija.hr
Besplatni telefon za primjenu gnojiva: 0800 647 647

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNatječaj za najuzorniju seosku ženu Zagrebačke županije za 2015. godinu
Sljedeći članakUzgoj krumpira bez obrade tla
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.