Anti-rezistentno suzbijanje krumpirove zlatice

U biljnom zdravstvu pojam rezistentnost ili otpornost poistovjećujemo smanjenjem osjetljivosti jedinki populacije štetnika, uzročnika bolesti ili korova na djelovanje sredstva za zaštitu bilja. Ako je smanjena osjetljivost znatno izražena, neželjeni organizam se smatra rezistentnim (“otpornim”) na pojedino sredstvo za zaštitu bilja.

Česta uporaba sredstva za zaštitu bilja istog mehanizma djelovanja najvažniji je uzrok rezistentnosti koja je nasljedna i prenosi se na potomstvo. Posljedica pojave rezistentnosti je postupno smanjenje učinkovitosti pojedinog sredstva za zaštitu bilja koje je na početku primjene bilo učinkovito na populaciju neželjenog organizma (štetnika, uzročnika bolesti, korova).

Tablica 1. Rezistentnost ili otpornost nekih neželjenih organizama na neke skupine sredstva za zaštitu bilja dokazana znanstvenim metodama 1980-ih i 1990-ih godina u našoj zemlji

Ministarstvo poljoprivrede u skladu s Direktivom 702/2014 financiralo je istraživanje “Monitoring rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018.-2020.)“, a poljoprivrednici rezultate mogu pratiti na Internet stranici: https://rezistentnost-szb-hr

Europske zabrane pojedinih djelatnih tvari i raspoloživost kemijskih pesticida

Punopravnim prijemom naše zemlje u europsko članstvo na tržištu se mogu nalaziti samo sredstva za zaštitu bilja čije su aktivne tvari odobrene na razini Europske unije. Postupak ukidanja i povlačenja s tržišta sredstva za zaštitu bilja koja sadrže djelatne tvari koje nisu bile uvrštene na listu Aneksa i Direktive 91/414 EEC započeo je još 2006. godine kako bi Republika Hrvatska uskladila svoje zakonodavstvo iz područja biljnog zdravstva sa standardima zajednice. Dana 14. lipnja 2011. godine za države članice Europske unije navedena Direktiva (91/414) je zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1107/2009, a čija je izravna primjena u našoj zemlji započela punopravnim prijemom u članstvo nakon 1. srpnja 2013.

Uvedena je zonalna registracija, te su sva registrirana sredstva za zaštitu bilja trebala u novom postupku dobiti ponovnu ocjenu i procjenu rizika za zdravlje ljudi, životinja i zaštitu okoliša (“re-registracija”). Uredba (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju sredstva za zaštitu bilja na tržište donosi dodatne kriterije za ocjenu aktivnih tvari, usporednu procjenu rizika, kandidate za zamjenu i paralelnu trgovinu.

Temeljem novih kriterija za stavljanjem sredstva za zaštitu bilja na tržištu Europske unije, u našoj zemlji smo početkom 2024. godine u odnosu na 2005. imali manje 59 djelatnih tvari (izvor: Glasilo biljne zaštite 2-3/2005 u odnosu na broj 1-2/2024).

Prijedlogom Komisije od 12. ožujka 2015. objavljena je Uredba (EU) 2015/408 s popisom kandidata za zamjenu, koja navodi 77 djelatnih tvari (uglavnom insekticida, akaricida, fungicida i herbicida). Na taj način na našem tržištu ostajemo bez čitavih grupa djelatnih tvari specifičnog načina djelovanja (npr. povlačenje s tržišta insekticida iz skupine karbamata, organo-fosfata i neonikotinoida).

Ako se ovakav trend nastavi bez adekvatne zamjene, kroz kraće vrijeme očekujemo veće probleme koji mogu dodatno smanjiti prinose, ubrzati pojavu rezistentnosti (otpornosti) neželjenih organizama te uzrokovati pojavu davno zaboravljenih sekundarnih štetnika koje smo ranije dopuštenim sredstvima lako suzbijali u prošlosti.

Primjer posljedica ukidanja djelatnih tvari

Tijekom petogodišnjeg razdoblja (2019.-2023.) u našoj zemlji bilježimo značajno smanjenje uzgoja uljane repice (s 45.560 ha smanjeno na 15.590 ha), a glavni povod tome su zabrane primjene insekticida radi suzbijanja repičina sjajnika (Brassicogethes aeneus) (tada su prestale važiti dozvole za primjenu djelatnim tvarima pimetrozin, klorpirifos-metil, klorpirifos-etil, klorpirifos-etil & cipermetrin, tiakloprid, tiakloprid & deltametrin, te indoksakarb). Trenutno u našoj zemlji za suzbijanje ekonomski važnijeg štetnika uljane repice ima dozvolu samo acetamiprid i djelatne tvari iz skupine sintetskih piretroida (npr. cipermetrin, deltametrin, esfenvalerat, lambda-cihalotrin, tau-fluvalinat). Budući je projektom istraživanja rezistentnosti štetnih organizama na sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj (2018.-2020.) dokazana otpornost populacije repičina sjajnika na sintetske piretroide (npr. deltametrin, lambda-cihalotrin), većina proizvođača uljane repice odustaje od uzgoja ove kulture.

A što s krumpirovom zlaticom?

Krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa decemlineata) u našoj zemlji ubrajamo među prve poljoprivredne štetnike koji su razvili rezistentnost ili otpornost na insekticide. Još krajem 1960.-ih godina u Hrvatskoj je dokazana rezistentnost krumpirove zlatice na klorirane ugljikovodike već 16 godina nakon njihove šire primjene.

Trenutno na hrvatskom tržištu imamo samo 4 kemijske skupine insekticida za suzbijanje krumpirove zlatice (vidi Tablicu 2.), ali se na većini lokaliteta kontinentalne Hrvatske razvija otporna populacija ovog štetnika na njihovu primjenu. Uzgoj krumpira u našoj zemlji smanjio se na površinu ukupno manju od 6.000 ha.

Ovo su samo primjeri na dvije poljoprivredne kulture u našoj zemlji kako zabrane i povlačenje s tržišta nekih sredstva za zaštitu bilja utječu na smanjenje proizvodnje tijekom svega nekoliko sezona. Na FIS portalu objavljena je novija informacija kojom se poljoprivrednici obavještavaju o skorom isteku registracije za insekticid Alverde SC (djelatna tvar: metaflumizon iz grupe semikarbazoni): dopuštenje vrijedi do 31. 12. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha je 30. 6. 2025., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30. 6. 2026. godine. Time se smanjuje broj kemijskih grupa djelatnih tvari za suzbijanje krumpirove zlatice na svega četiri.

Tablica 2. Kemijske grupe, djelatne tvari i pripravci dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje krumpirove zlatice

Krumpirova zlatica je u našoj zemlji rezistentna (otporna) na veći broj različitih skupina insekticida.

Visoko su rezistentne populacije krumpirove zlatice na sintetske piretroide koji obuhvaćaju najveći broj djelatnih tvari i trgovačkih pripravaka. U područjima gdje se javljaju rezistentne populacije štetnika na insekticide dobro je koristiti kombinaciju različitih kemijskih grupa: npr. diamid + piretroid u pripravku Ampligo SC ili “tank-mix” primjenom miješati u prskalici i istovremeno primijeniti dvije djelatne tvari iz različitih kemijskih grupa: npr. u poljskim mikro-pokusima zadnje dvije sezone u Međimurju je vrlo djelotvorna na krumpirovu zlaticu (ličinke i odrasle) bila mješavina: Laser KS (50 ml/ha) + Alverde SC (0,25 lit./ha) i Mospilan SP (80 g/ha) + Coragen SC (50 ml/ha).

Nikako nije dobro miješati djelatne tvari iz iste kemijske grupe! Također, nije uputno povećavati doze ili količine primjena (kg ili lit/ha) pojedinog pripravka po jedinici površine.

Naprotiv, praksa pokazuje da je miješanje i istovremena primjena (“tank-mix”) barem dvije djelatne tvari iz različite kemijske grupe djelotvorna na krumpirovu zlaticu kad se koriste niže propisane količine ili doze.

Tablica 3. Botanički (biljni) insekticidi dopušteni za suzbijanje krumpirove zlatice u našoj zemlji (moguća primjena u ekološkoj proizvodnji)

Brojevi u slikama slika 1-3 Prosječan izgled nezaštićenih biljaka krumpira početkom lipnja krajem 1990.-ih godina (slika 1) i proteklih sezona (slika 2). Uvođenjem kemijske grupe neonikotinoida i primjenom imidakloprida tretiranjem sjemena prije sadnje (Gaucho FS, Prestige FS, Macho FS) kroz dvadeset godina smo gotovo “iskorijenili” krumpirovu zlaticu u Međimurju bez metode prskanja biljaka u polju. Nakon zabrane neonikotinoida (imidakloprid) (2014.), zadnjih sezona se brojnost ovog štetnika povećava (slika 2). Osim krumpirove zlatice, pri izboru insekticida voditi računa da na mnogim mjestima istovremeno treba suzbijati i invazivne fitofagne stjenice (npr. Nezara viridula – slika 3).