Batat je višegodišnja zeljasta biljka, u našim klimatskim uvjetima uzgaja se kao jednogodišnja. Stabljika je cilindrična. Dužina kao i raspored internodija ovise o klimatskim uvjetima, ali i količini vode i hranjiva u tlu. Boja cvjeta je svijetloljubičasta s tamnoljubičastim proširenjem cvjetne čaške. Korijenov sustav sastoji se od vlaknastog korijenja koje služi za usvajanje hranjiva i vode. Također od lateralnih zadebljalih mesnatih korjenova koji služe za skladištenje produkata fotosinteze. Komercijalni dio batata je zadebljani mesnati korijen koji često pogrešno nazivaju g o m o l j e m . Oblici korijena su različiti, mogu biti okrugli, okruglo-ovalni, ovalni, dugoljasti, dugoljasto-ovalni itd. Boja pokožice zadebljalog korijena može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ružičasta, ljubičasta, crvena i slično. Boja mesa može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ljubičasta i crvena.

Batat- proizvodnja u svijetu i u Hrvatskoj

U svijetu se batat proizvodi na oko 10 milijuna ha. Najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu, s prosječnim prinosom 15t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha. Jedini veći proizvođači su Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20t/ha. U Hrvatskoj do sada nije bilo veće proizvodnje. Nakon detaljnih osmogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s PZ “Višnjica”. Međutim, prošle je godine posađeno oko 10ha.

Prema pokazanom zanimanju za uzgoj i realnim predviđanjima, ove godine moguće je očekivati i do 500 ha pod batatom, koji će se onda moći naći i na hrvatskim tržnicama u dovoljnim količinama. Treba odmah napomenuti da se batat na engleskom govornom području naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir. Postoji mnogo sorata batata, ali najčešće se koriste one narančaste boje pokožice i mesa, crvenoljubičaste boje pokožice i bijelog mesa te bijele boje pokožice i mesa.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakTalijanska kokoš – lijepa i gospodarski iskoristiva
Sljedeći članakOdređivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.