Batat je višegodišnja zeljasta biljka, u našim klimatskim uvjetima uzgaja se kao jednogodišnja. Stabljika je cilindrična. Dužina kao i raspored internodija ovise o klimatskim uvjetima, ali i količini vode i hranjiva u tlu. Boja cvjeta je svijetloljubičasta s tamnoljubičastim proširenjem cvjetne čaške. Korijenov sustav sastoji se od vlaknastog korijenja koje služi za usvajanje hranjiva i vode. Također od lateralnih zadebljalih mesnatih korjenova koji služe za skladištenje produkata fotosinteze. Komercijalni dio batata je zadebljani mesnati korijen koji često pogrešno nazivaju g o m o l j e m . Oblici korijena su različiti, mogu biti okrugli, okruglo-ovalni, ovalni, dugoljasti, dugoljasto-ovalni itd. Boja pokožice zadebljalog korijena može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ružičasta, ljubičasta, crvena i slično. Boja mesa može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ljubičasta i crvena.

Batat- proizvodnja u svijetu i u Hrvatskoj

U svijetu se batat proizvodi na oko 10 milijuna ha. Najviše u Aziji (Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu, s prosječnim prinosom 15t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha. Jedini veći proizvođači su Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20t/ha. U Hrvatskoj do sada nije bilo veće proizvodnje. Nakon detaljnih osmogodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s PZ “Višnjica”. Međutim, prošle je godine posađeno oko 10ha.

Prema pokazanom zanimanju za uzgoj i realnim predviđanjima, ove godine moguće je očekivati i do 500 ha pod batatom, koji će se onda moći naći i na hrvatskim tržnicama u dovoljnim količinama. Treba odmah napomenuti da se batat na engleskom govornom području naziva sweet potato, što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir. Postoji mnogo sorata batata, ali najčešće se koriste one narančaste boje pokožice i mesa, crvenoljubičaste boje pokožice i bijelog mesa te bijele boje pokožice i mesa.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakTalijanska kokoš – lijepa i gospodarski iskoristiva
Sljedeći članakOdređivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.