Porijeklo i opis biljke

Prema načinu rasta vriježa batata razlikuju se biljke uspravnog i poluuspravnog rasta, te puzajućih kratkih vriježa i puzajućih dugačkih vriježa. Stabljika batata je cilindrična. Njjena dužina kao i raspored internodija ovise o klimatskim uvjetima, ali i količini vode i hranjiva u tlu. Ovisno o sorti boja stabljike varira od zelene boje, preko lagane ljubičaste pigmentacije do potpune pigmentacije antocijanom.

Boja lišća može biti zeleno žuta, zelena ili ljubičasto pigmentirana. Oblik i veličina lista variraju u skladu sa sortom. Dužina peteljke se kreće od vrlo kratke do vrlo dugačke. Peteljke također mogu biti zelene ili ljubičasto pigmentirane. Cvatnja batata ovisi o sorti i o uvjetima uzgoja. Zato jer ima sorti koje daju vrlo malo cvjetova, dok neke sorte cvatu obilno. Boja cvijeta batata je svijetlo ljubičasta s tamno ljubičastim proširenjem cvjetne čaške.

Korjenov sustav se sastoji od vlaknastog korijenja koje služi za usvajanje hranjiva i vode. Također od lateralnih zadebljalih mesnatih korjenova koji služe za skladištenje produkata fotosinteze. Komercijalni dio batata su zadebljani mesnati korjenovi koje često pogrešno nazivaju gomoljima.

Zadebljali korjenovi se formiraju u zatvorenim ili otvorenim skupinama, a kod nekih sorti su čak potpuno dispergirani.
Oblici korjenova također variraju, pa mogu biti okrugli, okruglo-eliptični, eliptični, ovalni, dugoljasti, dugoljasto-eliptični itd.
Boja pokožice zadebljalih korjenova može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ružičasta, ljubičasta, crvena i slično. Boja mesa može biti bijela, žućkasta, žuta, narančasta, ljubičasta i crvena.

Proizvodnja u svijetu i Hrvatskoj

U svijetu se proizvodi na oko 10 milijuna ha, a najviše u Aziji(Kina), Americi, Africi, Indiji i Japanu s prosječnim prinosom od 15t/ha. U Europi je batat posađen na oko 5000 ha. Jedini veći proizvođači su Portugal, Španjolska i Italija s prosječnim prinosom od 20t/ha. U Hrvatskoj do sada nije bilo neke veće proizvodnje. No nakon detaljnih desetgodišnjih istraživanja Zavoda za povrćarstvo, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i suradnje s potencijalnim proizvođačima, ove je godine posađeno oko 50ha. Prema pokazanom interesu za uzgoj i realnim predviđanjima, moguće je iduće godine očekivati i do 500ha pod batatom, koji će se onda moći naći na hrvatskim tržnicama i u većim trgovačkim lancima u dovoljnim količinama. Treba odmah napomenuti da se batat na engleskom govornom području naziva sweet potato što u prijevodu znači slatki krumpir, ali nema nikakve veze s krumpirom i pripada porodici slakova (Convolvuaceae), a ne spada u porodicu pomoćnice (Solanaceae) kao krumpir.

Prethodni članakUzgoj mladog krumpira
Sljedeći članakRajčica – od sadnje do berbe
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.