U Hrvatskoj je to povrće posve nepoznato, ali ga zbog njegovih hranidbenih karakteristika treba predstaviti široj javnosti. To je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), kod koje se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena, (koja se često pogrešno nazivaju gomoljima), a može se konzumirati i mlado lišće. Postoje mnoge sorte batata, koje se razlikuju po boji kožice: crvene, narančaste, žute itd. Ipak, najvažnija je podjela po boji mesa, koja može biti narančasta i bijela. Osim što je iznimnog okusa, batat je veliki izvor minerala i vitamina pa tijelo opskrbljuje važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina betakarotena (200 g batata daje istu količinu betakarotena kao i 5 kg brokule). Količina od samo 140 g u potpunosti osigurava potrebu za vitamonom E, koji je iznimno važan jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila. Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.). Visoki sadržaj betakarotena daje i kvalitetnu zaštitu protiv nekih tipova karcinoma. Batat, kao energetski vrijedna namirnica iznimno je važan i za ljude koji imaju tegobe s povišenim šećerom i čije zdravlje ovisi upravo o stabilnoj razini glukoze u krvi. Naime, zbog vrlo niskoga glikemičkog indeksa, koji omogućava slabiju absorpciju glukoze, konzumacijom batata nema štetnog stresa za organizam. Osim toga batat je praktički bez masti, kolesterola i sadržava vrlo malo natrija (čija prevelika količina može biti uzrokom povišenog tlaka). Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, nužnih za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.
Batat se u Hrvatskoj može na otvorenom saditi nakon 15. svibnja, da stigne za berbu do kraja rujna. Traži srednje teško tlo i umjerenu gnojidbu. Voda je najpotrebnija nakon sadnje da se “prijesadnice” dobro ukorijene. Kasnije treba biti vrlo oprezan s doziranjem natapanja. Batat se uzgaja sadnjom reznica ili “prijesadnica” dobivenim iz izboja, koji rastu iz spavajućih pupova na korijenu batata. Sadi se na razmak 70 – 80 x 50 – 70 cm, a nakon berbe se mora skladištiti na stalnoj temperaturi 15 – 16° C. Urodi se ovisno o uvjetima kreću od 5 – 50 t/ha. Vlastita iskustva višegodišnjih pokusa na pokusnom polju Zavoda za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazala su da je uz nova agrotehnička rješenja moguće dobiti urode i do 70 t/ha.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako odabrati pjenušac?
Sljedeći članakRadovi u veljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.