Općenito vrijedi pravilo da je značenje (i štete) od paleći ponika to veće, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.), ili se prenose sjemenom (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.). Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najćešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti pregust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti. Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog sjemena!
Gljivični sindrom polijeganja rasada najćešće se pojavljuje u razvojnom stadiju kotiledona (tzv. “lažni” listovi), jer s razvojem prvog para pravih listova biljčice postaju znatno otpornije (kažemo da je to bolest “mladenačkog” stadija povrća i cvijeća). Tada u zoni korijenova vrata (to je ono mjesto gdje biljka izlazi iz zemlje) rasad postaje tanji, vodenasti i lomi se. Prijesadnice padaju, osobito ako ima dovoljno vode nastaju veće ili manje plješine ovalna oblika (u 24 – 36 sati može polegnuti sav rasad). Vrlo se često na poleglim biljkama nalazi nekoliko uzročnika bolesti, ali se pregledom ne mogu sigurno determinirati (to je moguće nakon inkubacije pomoću mikroskopa).
Njihova je identifikacija vrlo važna, jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku koji suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma, a svakako se mora rasad tretirati čim se primijete prve polegnule biljčice.
Pri korištenju fungicida valja se pridržavati dopuštenja, ograničenja i mjera opreza navedenih u priloženim uputama. Neki od spomenutih fungicida imaju dopuštenje samo za parcijalnu sterilizaciju rasada, a ne smiju se koristiti za folijarnu zaštitu u vegetaciji povrća. Niti jedan pripravak ne suzbija sve gljivične organizme, pa se njihova primjena može kombinirati (miješati).
Nešto kasnije u uzgoju, a najćešće su napadnute mlade biljke 2 – 4 tjedna nakon rasađivanja, na prijesadnicama se može pojaviti sindrom patološkog venuća. Listovi se objese i poprime žutozelenu boju, a cijela biljka može imati nepravilan rast zbog oštećenja korijena. Kako lišće stari postaje smeđe, suši se i otpada. Na presjeku kroz korijen vide se različite patološke promjene, ovisne o uzročniku bolesti (Fusarium, Verticillium, Phytophthora, Rhizoctonia, Thielaviopsis i dr.).

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako odabrati pjenušac?
Sljedeći članakRadovi u veljači
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.