Uporabom pripravaka na prirodnoj bazi za zaštitu bilja u vrtovima, održava se i povećava plodnost i biološka aktivnost tla, otpornost biljke te zaštita od biljnih bolesti i nametnika. Bioloških pripravci se koriste u fitoterapijske svrhe i djeluju preventivno, a način uporabe ovisi o sastavu.
Mogu se primijeniti izravnim tretiranjem po biljkama ili polijevanjem po tlu oko biljaka. Pripravci se prave većinom od biljaka koje se uzgoje na vlastitom gospodarstvu ili se nađu u prirodi. Koriste se svježe ili osušene biljke ubrane neposredno prije cvatnje po suhom vremenu. Metodom prokuhavanja, natapanja i prelijevanja iz ubranih ili osušenih biljaka izvlače se aktivne supstance.
Biljni pripravci se koriste za ubrzavanje rasta biljke (gnojiva, npr. kopriva, gavez, volovski jezik, lišće i mladice rajčice i dr.), smanjenje broja štetnika (kopriva, vratić, pelin, list rabarbare i sve biljke koje sadrže mnogo tanina) i sprječavanja pojava bolesti (preslica, paprat češnjak, luk….).
Tekuće biljno gnojivo, biljni čaj, biljna juha i biljni ekstrakt su nazivi za preparate na biljnoj bazi koji se koriste u vrtu. U literaturama u kojima su navedene metodologije za dobivanje pripravka na prirodnoj bazi za zaštitu bilja često se mogu naći recepture u kojima su količine i omjeri za dobivanje pripravaka različiti. Stoga kroz iskustvo sami morate utvrditi koji je najbolji omjer i najbolja učinkovitost. Također, ritam tretiranja biljaka se zasniva na iskustvu, ali najbolje je obaviti jedno do dva tretiranja tjedno. Spremnici za proizvodnju tekućih pripravaka ne smiju biti od metala već po mogućnosti od drva, pečene gline, plastike ili kamena. Metalni spremnici nisu prikladni za pravljenje pripravaka na biljnoj bazi, jer tijekom vrenja može doći do nepovoljne kemijske reakcije između metala i smjese.
Priprema bio pripravaka
Tekuće biljno gnojivo se dobiva od svježe ili sušene biljke pomiješane s vodom, a dobivena smjesa ostavlja se da fermentira.
Korisno je znati!
Za dobivanje pripravka kao vodu najbolje je koristiti kišnicu ili odstajalu vodu na suncu (izbjegavati tekuću vodu iz slavine zbog prisutnosti klora). Omjer vode i biljke nije strogo određen, ali se preporučuje da na 1 kg svježeg bilja ili 100-300 g sušenog bilja ide 10 litara vode. Ovaj omjer može okvirno vrijediti kod biljnog čaja, biljne juhe i biljnog ekstrakta.
Postavljanjem mrežice preko otvora spremnika osigurava se promjena zraka, što je važan uvjet za dobar uspjeh u pripremi pripravka. Smjesu je potrebno promiješati barem jednom dnevno, a kada gnojivo poprimi tamnu boju i prestane se pjeniti, ista se procijedi i zatvori posuda. Tekuće biljno gnojivo ima vrlo neugodan miris, te spremnik treba staviti negdje gdje miris neće smetati. Jaki miris biljnih otopina može se ublažiti ako se umiješa kameno brašno. Ovisno o vremenskim uvjetima, fermentacija će trajati 10 – 20 dana. Da bi fermentacija bila uspješnija, poželjno je spremnik za pripremu gnojiva izložiti suncu. Pripremljeno biljno gnojivo se koristi razrijeđeno u određenom omjeru (1:10 – 1:20), što ovisi o svrsi uporabe.
Biljni čaj se dobiva prelijevanjem kipuće vode na svježe ili osušeno bilje u spremnik. Mješavina treba odstajati 10-15 minuta, nakon čega se procijedi i ohladi. Biljna juha se dobije kuhanjem. Biljke se namaču u hladnu vodu 24 sata, a nakon toga se smjesa kuha na laganoj vatri oko 30 minuta. Juha se ohladi i procijedi, te se koristi za tretiranje biljaka. Priprema biljnog ekstrakta traje uglavnom do jednog dana, namakanjem svježeg ili suhog bilja u vodi. Važno je da u pripremi ekstrakta ne dođe do fermentacije.
Biljke koje se koriste u zaštiti
Zaštitnicom vrta se smatra kopriva koja se najviše koristi kao pripravak za povećanu otpornost biljke i sredstvo za tretiranje protiv nametnika. Insekticidno i fitostimulirajuće djelovanje koprive (Urtica dioica i Urtica urens) dolazi od mravlje kiseline sadržane u istoj. Za proizvodnju preparata koristi se cijela biljka pred fazu cvjetanja. Preparati na bazi koprive bogati su dušikom (fitostimulatori), željezom i drugim oligoelementima koji pospješuju rast biljaka, a djeluje i fitocidno na lisne uši, te kao akaricid na crvenog pauka. Kopriva posjeduje određeno repelentno djelovanje na mnoge druge nametnike.
Gnojivo od koprive
Gnojivo od koprive se dobiva potapanjem 1 kg svježe i nasjeckane biljke (100-200 g sušene koprive) u 10l vode. Smjesa mora odstajati dok se pjena ne prestane stvarati (oko 2-3 tjedna), a za to vrijeme ga treba svakodnevno miješati drvenim štapom. Dobiveno tekuće gnojivo se procijedi i razrijedi s vodom u omjeru 1:10. Razrijeđenim gnojivom se zalijevaju biljke, pri čemu možemo biljke gnojiti češće, tj. jednom na tjedan ili jednom u dva tjedna. Tekuće gnojivo od koprive potiče rast biljke i stvaranje klorofila, a pojačava prisutnost i rad kišnih glista.
Ipak treba imati na umu da se zbog visokog udjela dušika ovo gnojivo ne smije primijeniti na češnjaku, grahu, luku i grašku. Pripravak od koprive protiv biljnih ušiju radi se od 1 kg svježih usitnjenih ili 100-200 g suhih listova koprive i 10l vode. Ostavi se pokriveno 24 sata, no ne smije fermentirati jer se stajanjem smanjuje učinkovitost preparata. Procijedi se i s tako dobivenim pripravkom se tretira napadnuto bilje svakih 3 do 5 dana. Tako pripremljen pripravak može poslužiti samo kod blagog napada lisnih ušiju i za prihranu bilja.
Također, listovima koprive se treba pokrivati tlo oko same biljke, čijom razgradnjom se povoljno djeluje na mineralnu vrijednost tla i rad zemljišnih organizama. Tekuće gnojivo od gaveza (Symphytum officinale i S. asperum) ima slična svojstva kao i gnojivo od koprive. Osim dušika, tekuće gnojivo od gaveza bogato je kalijem. Gnojivo od gaveza dobiva se od njegovih listova i stabljika, a priprema se i koristi na isti način kao gnojivo od koprive. Također, može se i pomiješati u jednakom omjeru gnojivo od koprive i gaveza, te dobiti gnojivo koje jača biljke i obogaćuje ih mineralima.
Vratić
Protiv pepelnice, grinje i hrđe koristi se biljni pripravak dobiven od vratića (Tanacetum vulgare). Nerazrijeđenim tekućim gnojivom od vratića tretiraju se izravno biljke tijekom zime, a tijekom ljeta po tlu oko biljaka. Juha od ove samonikle biljke razrjeđuje se s vodom u omjeru 1:2, a koristi se za tretiranje biljaka poslije cvatnje ili za jesensko tretiranje. Juha i tekuće gnojivo se rade prema osnovnim receptima u omjeru 300 g svježe ili 30 g osušene biljke s cvjetovima na 10l vode. Pripravak dobiven od vratića može se zajedno s preslicom i stolisnikom razrijediti u omjeru 1:10-20 i koristiti za pospješivanje rasta biljke. Vratić je otrovna biljka koja se koristi u biološkoj zaštiti, te treba voditi računa kad se bere i kako priprema.
Za spravljanje tekućeg gnojiva ili juhe od pravog pelina (Artemisia absinthium) koristi se 300 g svježe ili 30 g osušene biljke. Pelin se namače u vodi 2-3 dana, nakon čega se procijedi i tekućina je spremna za uporabu. Dobiveno gnojivo se koristi za tretiranje bilja tijekom proljeća protiv hrđe i lisnih ušiju. Čaj od pravog pelina se koristi tijekom ljetnih mjeseci protiv jabučnog savijača i lisnih ušiju, a odbija kupusne bijelce.
Poljka preslica
Jedan od bitnih faktora zašto su biljke toliko osjetljive na bolesti je nedostatak silicija. Poljska preslica (Equisetum arvense) ima povišen sadržaj silicijevog dioksida i sumpornih soli, te čini ovu biljku korisnom pomoćnicom u borbi protiv gljivičnih infekcija. Preslica raste na vlažnim staništima, pa se može naći u blizini rijeka i potoka. Preparat od preslice se priprema od 1 kg svježe ili 150 g osušene preslice potopljene u 10l vode. Nakon što odstoji 24 sati, smjesa od preslica se kuha 30 min na laganoj vatri nakon čega se dobiveni preparat mora hladiti i kasnije procijediti. Prije tretiranja razrjeđuje se s vodom u omjeru 1:5. Preparat od preslice jača biljku i preventivno djeluje protiv gljivičnih oboljenja, pepelnice, crvenog pauka i grinje. Zbog boljeg primanja na biljku, u preparat se dodaje malo mlijeka ili pivo.
Dalmatinski buhač
Insekticidna moć dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium; sinonim Chrysanthemum cinerariifolium) leži u alkaloidu piretrinu koji djeluje uglavnom putem kontakta ili unošenjem u usta uzrokujući brzu paralizu insekta. Poguban učinak buhača na insekte prepoznali su kemičari Hermann Staudinger i Lavoslav Ružička provodeći istraživanja na strukturi aktivnih komponenata buhača. Trend povratka organskom i zdravom uzgoju biljaka vratio je u život i ovu zaboravljenu korisnu biljku. Pripravak od dalmatinskog buhača dobiva se miješanjem 150-200 g suhih ili 1 kg svježih cvjetova s 10l kipuće vode, nakon čega dobivena smjesa treba odstajati jedan dan. Dobivena smjesa se procijedi te razblaži s vodom. Pripravak od cvjetne glavice buhača sprječava pojavu biljnih nametnika bez lošeg učinka na ljude i životinje. U vrtlarstvu dalmatinski buhač je djelotvoran protiv leptira kupusara, zlatice i mušice rajčice, lisnih ušiju, te odbija štetnike.
Stolisnik
Stolisnik (Achillea millefolium) poznat i kao hajdučka trava, hajdučica, purja trava, kunica, paprac, mjesečina, sporiš i dr. pored svojih ljekovitih svojstava, često se koristi u biodinamičkoj i ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji kao preparat za zaštitu bilja. Prirodni je repelent koji odbija mrave, insekte i komarce, a može se koristiti kao preparat za sprječavanje pojave biljnih ušiju. Preparat se dobiva dodavanjem 1 kg cvjetova stolisnika u 2l ključale vode i ostavi oko 40 minuta. Dobivenu tekućinu se razblaži s 10l vode i ostavi da stoji na tamnom mjestu dva dana. Preparat za prihranu bilja i zaštitu od nametnika, dobiva se potapanjem prikupljenog stolisnika u vodu na tjedan i pol do dva tjedna. Dobiveni preparat, ako se koristi za prihranu, treba razrijediti s vodom u omjeru 1:10, a za zaštitu bilja treba razblažiti u omjeru 1:5.
Paprat
Kao preventivna mjera u zaštiti bilja koriste se biljni preprati dobiveni od samoniklih biljaka iz šume. U tu svrhu koristi se slatka paprat (Polypodium vulgare) i orlovska paprat (Pteridium aguilinum). Gnojivo od ovih paprati se dobiva od 1 kg svježih ili 100 g osušenih biljaka natopljenih u 10l vode. Bujad ili obična paprat (Aspidium filix mos) se koristi kao gnojivo zbog visokog sadržaja kalija. Tijekom proljeća tekuće gnojivo od paprati u omjeru 1:10 može se koristiti protiv lisnih ušiju, a kao nerazrijeđeno gnojivo koristi se protiv hrđe.
Pripravak od listova i izdanaka rajčice (Lycopersicon esculentum) je vrlo koristan u borbi protiv kupusnog bijelca. Dobije se od usitnjenog lišća (dvije pune šake) i bočnih izdanaka rajčice koje se preliju s 2-3l vode. Smjesa treba odstajati 3 sata, te se naposljetku procijedi. Tretira se izravno po kupusnjačama tijekom svibnja i lipnja u vrijeme izlijetanja leptira kupusnog bijelca.
Bijeli i crveni luk
Antiparazitsko djelovanje bijelog luka (Allium sativum) i crvenog luka (Allium cepa) je povezano s povećanim sadržajem sumpornih organskih spojeva i antibiotičke tvari alicina. Preparat za tretiranje biljaka od luka i češnjaka rade se kod pojave grinja i plijesni, npr. na rajčici ili u slučaju kada lišće krumpira postane smeđe. Od kuhanih ljuski crvenog luka može se dobiti i sredstvo protiv nametnika. Preparat od luka se pravi od 500 g luka ili češnjaka potopljeno u 10l vode. Gnojivo se razrjeđuje u omjeru 1:10 i polijeva se po tlu. Ovim gnojivom se povećava obrambena sposobnost biljke protiv grinja i gljivičnih bolesti, prvenstveno plamenjače krumpira i rajčice. Čaj od luka i češnjaka djeluje preventivno protiv grinja i plijesni.
Duhan
Duhan (Nicotiana tabacum) sadrži prirodnu tvar nikotin koja se koristi već desetljećima kao prirodni insekticid u povrćarstvu. Nikotin je alkaloid koji kod insekata izaziva asfiksiju, a štetno djeluje na lisne i krvave uši, grinje, sovice, muhe i ostale štetnike voća i povrća. Prirodni preparat od duhana dobiva se od 400 g sitno isjeckanog suhog lista duhana ili duhanske prašine prelivenog s 10l vode. Smjesa treba odstajati 2 dana, procijedi se i razrijedi u omjeru 1:2 uz dodatak 40 g kalijevog sapuna. Preparat na bazi duhana se koristi protiv štetnih nametnika na jabučastom i koštičavom voću, na vinovoj lozi, jagodama, povrću, duhanu i šećernoj repi. Preporuča se tretiranje biljaka preparatom od duhana u večernjim satima.
Paprika i papar
U preventivnoj zaštiti bilja koristi se i preparat dobiven od paprike (Capsicum annuum) koji je bogat dušikom i kapsaicidima (alkaloidom). Ekstrakt iz plodova paprike je lako topljiv u vodi i komponente ekstrakta preventivno štetno djeluju na lisne uši. Mješavina mljevene ljute paprike, papra ili pepela se posipa po biljkama za bolju učinkovitost protiv biljnih nametnika i puževa u vrtu. Mješavina se posipa nakon tretiranja biljaka običnom vodom ili jednim od preparata da se bolje primi na listove. Pripravak od čili papričica se koristi kod suzbijanja crvenog pauka, lisnih i štitastih ušiju. Zrna papra se koriste za izradu juhe za suzbijanje štetnih nametnika.
Čaj dobiven od cvijeta odoljena (Valeriana officinalis) koristi se kao gnojivo za plodovito povrće i jagode, jača biljke i izvrstan je dodatak kompostu. Može se koristi i za pripremu aktivatora za kompost.
Preparat za tretiranje dobiven od listova rabarbare (Rheum rhabarbarum) djeluje protiv moljaca koji napadaju i nagrizaju listove poriluka.
Juha od bazge može se upotrijebiti kao biljni pesticid protiv biljnih ušiju i vrtne mušice, a cvjetna glavica od kamilice se koristiti za pravljenje juhe koja djeluje kao pesticid protiv moljaca i biljnih ušiju.
Postoji još niz biljaka u vrtu ili prirodi koje se mogu upotrijebiti kao biljni pesticidi, gnojivo ili kao sredstvo za liječenje nekih bolesti na biljkama, a to su dragoljub (Tropaeolum majus), hren (Armoracia rusticana), kadifica (Tagetes patula), kopar (Anethum graveolens), lavanda (Lavandula angustifolia), lovor (Laurus nobilis), maslačak (Taraxacum officinale), menta (Mentha piperita) i dr. Pripravci dobiveni na biljnoj bazi nemaju dugoročno djelovanje kao kemijski preparati, tako da s ovakvim pripravcima biljke treba češće i redovito tretirati. Ako se za uporabu biljnih preparata koristi oprema koja se rabi za primjenu zaštitnih sredstava i gnojiva u konvencionalnoj proizvodnji, ista se mora dobro očistiti od ostataka štetnih tvari.
