Što brokulu čini zdravom i tako korisnom?

Prema analizama, brokula sadržava nekoliko važnih i za nas značajnih vitamina, primjerice C i A, neke vitamine iz skupine B vitamina, aminokiseline koje su našem organizmu nužne za pravilan rad, te mineralne tvari. Osobito se ističe da zrela brokula sadržava značajnu količinu indol karbinola i sulforafana. Istraživanjima je dokazano da povećavaju otpornost organizma na nastanak zloćudnih tumora. Dakle, to su dobre strane brokule i zato ju nastojte jesti svježu ili što manje kuhanu, kako biste sačuvali vrijedne sastojke. Dobro je da ju što više jedu djeca i stariji.

Kupovanje i čuvanje brokule

Najčešća je na tržištu zelena brokula, iako je jednako ukusna i crvenoljubičasta. Nemojte da vas prilikom kupnje iznenadi boja. Nije potrebno izabirati velike cvatove – glavice, nego gledati jesu li stabljike čvrste, sočne i svježe, jesu li listovi uz cvatove čvrsti i svježi. Ako su listovi i rubni cvjetići počeli žutjeti, znači da je prestara za jelo kao poželjno i zdravo povrće. Takva se može kuhati, ali ne računajte na veliku korist od nje. Ako je riječ o zelenim sortama, onda boja mora biti tamnozelena. U hladnjaku brokulu možete uspješno čuvati 3 – 5 dana. Pazite da spremate suhe glavice – cvatove, jer se vlažne brzo opuste i omekane. Zato ju perite neposredno prije uporabe.

Sličnosti i razlike između brokule i cvjetače

Obje su vrste iz iste porodice krstašica. Stručno ime za brokulu je Brassica oleracea var. botritis subvarijacija cymosa L., a za cvjetaču se razlikuje ime subvarijacije i zove se cauliflora. Ime odnosno riječ brokula veže se uz talijansku riječ “brocco”, koja znači izdanak. Morfološka razlika između cvjetače i brokule je što cvjetača ima zbijeni cvat kao glavicu, a brokula uzduž mesnate debele stabljike te postranih stabljika iz pazuška listova tjera manji mesnati cvatić. Kao što je spomenuto, cvatovi mogu biti raznih boja (zelena, crvenoljubičasta ili bijela). Svi su jestivi i jednako dobri. Kako se cvatovi pojavljuju i razvijaju odozdo prema gore, berba je postupna. To omogućuje razvučeni period berbe, pa se brokula bere dulje nego cvjetača. Takva berba je kvalitetnija, jer omogućuje uzgajivaču da bere i i prodaje urod postupno, nema dugoga skladištenja, a kupac je u mogućnosti kupiti brokulu ubrzo nakon berbe. Cvatovi brokule mogu se zamrzavati, ali je prehrambena vrijednost tada manja. Zato ju je dobro uzimati odmah nakon berbe.

Klimatski uvjeti potrebni i povoljni za uzgoj brokule

Što se tiče klimatskih uvjeta, cvjetača će najbolje rezultate pružiti u uvjetima prohladne i vlažne klime. Cvatovi će biti lošiji ako se uzgajaju na visokim temperaturama. Zato se uzgaja u našim krajevima ujesen i zimi, tamo gdje zime nisu preoštre. Brokula se kao bliska rođakinja cvjetače ne razlikuje mnogo od nje po zahtjevima prema klimatskim uvjetima. No, ipak nije tako osjetljiva na vrućinu. Uzgaja se kao rani usjev, ali bolje će uspijevati u jesenskom uzgoju.

Jesenski uzgoj brokule

Za jesenski uzgoj brokula se rasađuje u srpnju, a za berbu će dospjeti u listopadu i studenome. Može se računati da će brokula biti za berbu 100 – 120 dana nakon sjetve. U primorju gdje bi zime trebale biti blage, može se uzgajati kao zimski usjev, a berba se može očekivati tijekom prosinca do ožujka.

Gnojidba

Brokula pripada onim vrstama povrća za koje je tlo potrebno gnojiti većim količinama stajskoga gnoja ili komposta, a uz sve to i kompleksnim mineralnim gnojivima, primjerice NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Brokula voli gnojidbu tla ovčjim gnojem kad pokazuje najbolje rezultate, jer joj takav gnoj najviše odgovara. Količine ovčjega gnoja dodaju se tlu pri osnovnoj obradi tla u količini 2 – 3 kg/m2. NPK-gnoj u količini 6 – 8 dekagrama/m2, također u osnovnoj obradi tla.

Plodored

U plodoredu brokula najbolje uspijeva nakon celera, graha mahunara, luka (kapule), češnjaka, ranog krumpira, salate, špinata. Ne valja ponavljati proizvodnju brokule na istoj površini barem za 3 – 4 godine. Brokula se može proizvoditi kao međukultura između redova rajčice, salate, graha mahunara ili graha zrnaša, jer uspravnim rastom ne zauzima mnogo prostora, a dospijeva za berbu kasnije od navedenih kultura.

Prethodni članakPodzemni štetnici ratarskih i povrtlarskih kultura
Sljedeći članakBolesti lupinastih voćaka, bajama, oraha, lijeske
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.