Dobri i loši susjedi u vrtu te njihov odnos od velike su važnosti u povrtnjaku. Povrtne i druge vrste posađene međusobno blizu mogu imati dobar i loš međusobni utjecaj jedna na drugu.

Kod planiranja povrtnjaka dobro je znati kojoj biljnoj porodici pripada pojedino povrće. Tako biljke iz iste porodice nije dobro saditi jednu pored druge. Jedan od razloga je taj da biljke iz iste porodice obolijevaju od istih bolesti i napadaju ih isti štetnici. Npr. krumpirova zlatica napada krumpir, rajčicu i patlidžane koji pripadaju istoj porodici Solanaceae.

Biljke moraju koristiti jedna drugoj

Kad su susjedi povrtne vrste koje ne bi trebale biti, tada biljke sporije rastu. Osim toga pojavljuje se nedostatak nekog od makro ili mikroelemenata jer biljke iz iste porodice imaju potrebu za istim hranivom. Iz tog razloga treba dodatno prihranjivati jednu od kultura. Na kraju, bolesti i štetnici će lako preći s jednog na drugo povrće.

Uvijek postoje iznimke, a jedna je da su rajčica i paprika vrlo dobri susjedi iako pripadaju istoj porodici. Stoga biljke trebamo saditi na način da su jedna drugoj od koristi; da se međusobno štite od bolesti i štetnika, nadopunjuju u različitim potrebama za hranivima. Biljke moraju jedna drugoj biti međusobni potporanj u rastu (grah koji se penje po stabljici kukuruza) što će rezultirati boljim rastom i urodom.

O čemu treba voditi računa?

Također kod sadnje povrća trebamo voditi računa o plodoredu. Kultura koja je na istoj površini rasla prošle godine i o gnojidbi tla organskim gnojivom. Na taj način se utječe na smanjenje zemljišnih štetnika (žičnjaci, rovci, sovice, grčice hrušta i nematode), manji je rast korovnih vrsta te je bolja struktura i plodnost tla. Mahunarke su dobre predkulture jer obogaćuju tlo dušikom (na korijenu se nalaze dušične bakterije – fiksatori dušika). Mrkva je dobra predkultura za većinu povrćarskih kultura.

Kako bi dobri odnosi među povrćem u povrtnjaku bili još bolji i zaštićeniji, svakako se odlučite za sadnju aromatičnog i začinskog bilje te raznih cvjetnih vrsta. Aromatično bilje (lavanda, ružmarin, bosiljak, majčina dušica, itd.) će posađene uz glavnu kulturu svojim mirisima tjerati nametnike. Neke će pak na sebe privući štetnike i tako zaštititi povrće – crne uši više vole biti na stabljici pelina nego na grahu. Cvjetne vrste će u povrtnjak privlačiti korisne kukce – pčele, bumbare i ptice.

Primjer – dobri i loši susjedi u vrtu

Primjeri dobrih i loših susjeda
Prethodni članakSmanjenje naknade na šumi i šumskom zemljištu
Sljedeći članakPita od jabuka
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).