Fumigacija ili raskuživanje tla, ili supstrata u rasadniku je obvezna mjera njege u slučaju rasadničke proizvodnje sadnica kod kojih možemo očekivati pojavu bolesti polijeganja ponika. Fumigacijom tla se uništavaju patogene, ali i korisne gljive, kukci, nematode i sjeme korovnih biljaka.
Fumigacija je oduvijek bila veliki trošak u rasadničkoj proizvodnji gologa korijena, u SAD-u je procijenjena na 1000 $/ha. Neka od sredstava koja su se koristila tijekom povijesti za raskuživanje tla su: metil bromid+chloropicrin, bazamid granulat (Dazomet), telone, metam-natrij, metil-jodid. Navedena sredstva su se injektirala ili inkorporirala u tlo u trajanju od 2 do 40 dana.
Što sve utječe na uspjeh fumigacije?
Vrsta sredstva, doza, tlo (temperatura, vlaga, tekstura, sadržaj organske tvari), kvaliteta i način prekrivanja, trajanje i ciljani organizmi. Metil-bromid u SAD-u je povučen u potpunosti 2005. godine dok je 1991. godine detektiran u Zemljinoj stratosferi kao glavni desktruktor ozona – prva klasa štetnosti. Bazamid granulat je više od pola stoljeća korišten za dezinfekciju tla u rasadnicima s velikim uspjehom. Nedostatak je potpuna sterilnost tla jer aktivna tvar dazomet prelazi u kontaktu s vlagom tla u plinovito stanje i totalni je fungicid, herbicid, insekticid i nematocid. Danas je njegova uporaba zabranjena i rasadničari su se našli pred velikim problemom i novim izazovima. Moguća je i solarizacija ili korištenje sunčeve energije za fumigaciju tla.
U Hrvatskoj se rijetko viđaju strojevi za raskuživanje tla na bazi vruće vode ili vodene pare što je potpuno ekološki pristup, a hraniva u tlu se nakon zahvata brzo aktiviraju i vraća se bioraznolikost.
Sterilizacija kontejnera
Većinu patogena i sjemena korova uništava držanje kontejnera u vodi temperature od 70-80 °C kroz 3 minute. Učinak stroja za sterilizaciju iznosi oko 50 Styroblock (od stiropora) kontejnera odjednom. Dva radnika mogu raditi s učinkom od 300-350 umakanja/sat. Cijena sterilizatora iznosi oko 8250 dolara. Kod nas se ne koriste, iako je sterilizacija korištenih višekratnih kontejnera obvezna mjera koju treba poduzimati nakon sljedeće proizvodnje.
Biofumigacija tla (supstrata) u rasadniku
Prirodna gljiva Muscodor albus otkrivena je 2006. godine u tlu na stablu pravog vazdazelenog cimeta u botaničkom vrtu u Honduradu. Otkrivena je i vrsta Muscodor roseus.
Klinički testovi su pokazali kako ove gljive povećavaju stvaranje smjese plinova koji nastaju volatizacijom organske tvari u tlu (VOCs). Takav plin je letalan za patogene gljive, bakterije, nematode i insekte. Danas se radi biofumigacija – inokulacija tla (supstrata) s korisnim gljivama kako bi djelovala na one patogene. Dodaje se prije sjetve sjemena. Mikofumigacija je zamjena za metil-bromid i ostale zabranjene aktivne tvari. U samom početku istraživanja u Hrvatskoj je mikorizacija sjemena micelijima i do sada daje dobre rezultate u klijavosti i početnom rastu sadnica, jeftina je metoda, a mikoriza kao simbioza gljive i biljke štiti korijenski sustav od štetnih patogenih gljiva. Kvalitetna biljka raste dobro samo iz kvalitetnog tla u čemu biofumigacija tla ima prednost.
Stroj za fumigaciju tla
Ecostar SC 600 je stroj koji koristi patentirani sustav inokulacije vapna u tlo (pomoću rasipača i rotacijske motike), egzotermni reagens s malim utjecajem na okoliš i dvostruku inokulaciju pare (na površini i u dubini od 20/25 centimetara). Interakcija između pare i vapna proizvodi egzotermnu reakciju koja održava visoke temperature u tlu tijekom vremena potrebnog za stvaranje fenomena sličnog pasterizaciji. Na taj način Cellijeva tehnologija omogućuje čišćenje tla od korova i štetočina bez unošenja kemikalija u okoliš koje su štetne i za operatera i za “dobre” mikroorganizme, tj. one korisne za uzgoj i za sam proizvod.
Štoviše, tehnika pasterizacije Ecostar SC 600 je vrlo korisna i zato što pomaže u sprječavanju fenomena “biološkog vakuuma”, tj. razvoja mikroorganizama otpornih na kemikalije, mikroorganizama koji zahtijevaju upotrebu sve intenzivnijih tretmana da bi se eliminirali. Ova tehnologija već je uspješno testirana na mnogim patogenima, uključujući nematode korijena (tikvice, salata i usjevi krumpira), Sclerotinia minor (salata), Rhizoctonia solani (rotkvica), Fusarium (patlidžan, bosiljak), Verticilium i Rhizoctonia (rajčica), kao i na korovima kao što su portulacca, ciperus i amaranthus. 
