Unazad dvije godine, koprivnička Podravka ulaže značajna sredstva u povećanje proizvodnje povrća s ciljem što veće samodostatnosti. U tu svrhu, iz godine u godinu nastoje angažirati što širi krug podravskih, odnosno hrvatskih poljoprivrednika. Jedan od onih koji je u priču „zagrizao“ je i Božidar Plantak (35) iz Delova, naselja u sklopu Općine Novigrad Podravski nedaleko Koprivnice i samog sjedišta Podravke.

Vlasnik obrta Plantak d.o.o. od malih je nogu u poljoprivredi. Ovoj se ratarskoj kulturi posvetio petu godinu zaredom te je na svojim poljoprivrednim površinama od 5,5 hektara posijao grašak. Sijao je u ožujku, a upravo ovih dana odbrojava do početka berbe ove kulture koja svojim uzgojem nije prezahtjevna. Upravo ga je njen jednostavan uzgoj i motivirao da krene s proizvodnjom.

Uzgaja na ukupno 300 ha

Grašak nije kompliciran za uzgoj. Posebno me privukla činjenica da mu se unaprijed zna otkupna cijena, a i ono što je još važnije – finalni kupac. Kultura je koja brzo dođe, u roku tri mjeseca već je sve spremno za berbu. Upravo ovih dana obilazim polja i morat ću odlučiti kad će sirovina biti spremna za branje.

Još jedna bitna činjenica je to što mi nemamo svoju mehanizaciju za branje, već nam Podravka uskače sa svojim strojevima, odnosno kombajnom. Količina koju ja imam, moguće je ubrati u jednom danu, kaže Plantak.

Dodaje da je Podravina savršeno podneblje za uzgoj graška, ali i brojnih drugih ratarskih kultura. On za Podravku uzgaja grašak, no na ostalim površinama koje se prostiru na ukupno 300 hektara uzgaja još kukuruz, pšenicu, uljanu repicu, bob, suncokret i grah.

Grašak je za mene siguran prinos. Istina, bila je jedna godina kad je palo 80 litara kiše pred samu berbu. Te godine, 2021., na polju je bilo 10 centimetara vode i do dobrog djela nasada se uopće nije moglo doći i nažalost je propalo. Ostalih godina je prinos bio zadovoljavajući. Ova godina je zasad solidna. Grašku treba kiša i za sad je dobro, kak’ bude dalje, do berbe, budemo još vidjeli. Očekujem da prinos bude 6,5 tona po hektaru. To je dobro, no može to biti i devet, ali vidjet ćemo na kraju, dok kombajn iskombajnira, kaže Božidar. Dodaje kako s malim zelenim mahunama nema puno posla.

Odradim prskanje, normalno tu je i jedna folijarna prihrana i to je to. Cijena mu je 50 centi po kilogramu. Naravno, uvijek može više pa je i svake godine pomalo dižu. Lani smo imali malo veće troškove jer je repromaterijal otišao gore, ali je sve u svemu zadovoljavajuće, kaže Plantak.

Partner s Podravkom

Na kraju dodaje da će i ubuduće nastaviti suradnju s Podravkom. U njihovoj je cijeni već uračunato kombajniranje i prijevoz do tvornice u Kalniku i stvarno sve odrade onako kako se dogovorimo, nema razloga da ne nastavimo biti njihovi partneri, pojasnio je Plantak koji će nakon što obavi berbu graška, na istoj površini posijati soju.

Foto: Sonja Badalić dipl. nov.

Prethodni članakKomercijalna proizvodnja graška za industrijsku preradu
Sljedeći članakPoznato i manje poznato bobičasto voće
Sonja Badalić
Rođena je 1977. godine u Koprivnici. OBRAZOVANJE: • U Koprivnici završava srednju školu – gimnaziju. • 2002. diplomirala na Hrvatskim studijima - smjer novinarstvo. • govori tečno talijanski i i engleski RADNO ISKUSTVO: Od 2003. suradnica je u Večernjem listu, a potom odrađuje pripravnički staž u Glasu Podravine. Nakon toga gotovo dvije godine radi u Podravskom listu, a onda se vraća kao novinarka u Glas Podravine gdje je tri godine bila direktorica istog. Do početka 2020. godine radila kao stariji novinar u Glasu, a potom se prebacila u skroz digitalni medij, portal Koprivničko-križevačke županije Epodravina gdje i trenutno radi. U dugogodišnjem stažu stekla je brojna iskustva te izoštrila vještinu pisanja, fotografiranja, ali i komuniciranja.